Znanstvenici tvrde

Porez od 40% na meso i 20% na mlijeko za smanjenje ugljika i spašavanje života

Agrovijesti
Porez Fotografija: Thinkstock
Ugljikov namet na hranu pomogao bi u smanjenju emisije stakleničkih plinova za milijardu tona i spasio bi pola milijuna života, tvrdi prva globalna analiza politika

Mesni i mliječni proizvodi bili bi jače oporezivani zbog viših emisija, a cijena biljnih ulja također bi se značajno povisila. U usporedbi s time, cijena voća, povrća i šećera bi se vrlo malo promijenila. Govedina, na primjer, bi trebala biti 40% skuplja zbog značajne emisije tijekom proizvodnje uključujući krčenje šuma. Ova teška cijena bi međutim dovodila do 13 posto manje konzumacije.

„Ako bi trebali platiti 40% više za steak, morali bi odbrati da ga jedete jednom a ne dva puta tjedno“, kaže vodeći autor dr. Marco Springmann sa Oxford Martin škole budućnosti hrane na Sveučilištu Oxford.

Oporezivanje mlijeka sa 21% više i janjetine sa 15% rezultiralo bi padom konzumacije od 8% i 6% odnosno. nadoplata na biljna ulja čini se visokom, na 25%, ali robe imaju tendenciju niske vrijednosti. Sve dodatne naplate mogle bi rezultirati padom konzumacije visoko karbonizirane hrane za oko 10 posto, što bi također imalo zdravstvene koristi, naglašava tim u studiji objavljenoj u časopisu Nature Climate Change.

Pola milijuna života spasilo bi se svake godine u 2020. zbog manje konzumacije crvenog mesa, povećane konzumacije voća i povrća i smanjenja broja ljudi koji su pretili ili s povećanom kilažom. „Pronašli smo da bi zdravstvene koristi od oporezivanih smanjenja pretilosti moglo prevagnuti nad zdravstvenim manjkom od povećanog broja pothranjenih osoba za tri četvrtine u svim regijama, te da bi smanjenja konzumacije crvenog mesa donijela dodatne zdravstvene koristi.“

To dokazuje suprotno od brige da bi ovakva politika imala negativan utjecaj na hranu i prehranu. Međutim, moralo bi se uzeti u obzir osiguravanje da porez ne bi imao negativan utjecaj u zemljama s niskim prihodima, pogotovo u Sub-saharskoj Africi i Južno-istočnoj Aziji.

Do danas, proizvodnja hrane i konzumacija su bile izuzete iz klimatskih politika. Vlade se boje objave reakcija, ali postoje zabrinutosti za potencijalne utjecaje na sigurnost hrane. „Cijene hrane su osjetljiva pitanja“, priznaje dr. Springmann, no…“mi pokazujemo da cijene hrane prema njihovim klimatskim utjecajima ne bi samo dovele do niže emisije, već bi također imali zdraviju prehranu u gotovo svim zemljama diljem svijeta.“

Prijedlog oporezivanja

Roba Postotak % Smanjenje konzumacije %
govedina 40 13
ulja 25 9
mlijeko 21 8
janjetina 15 6
perad 8 2
ostale žitarice 8 2
riža 8 3
pšenica 8 3
svinjetina 7 2
kukuruz 6 2
jaja 5 1
uljarice 2 1
povrće 2 1
šećer 2 1
mahunarke 1 <1
korijenasto povrće 1 <1
tropsko voće 1 1
voće <1 <1
 

Izvor: Nature Climate Change

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje