Intervju tjedna

Posavac: Idući tjedan ćemo ostvariti najbolji rezultat u povijesti sajmovanja na Bjelovarskom sajmu

Agrovijesti
Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma Fotografija: Colloco d.o.o.
Bjelovarski sajam jedan je od najdinamičnijih sajmova u regiji čije poslovanje iz godine u godinu ruši rekorde. Uoči 19. proljetnog međunarodnog sajma razgovarali smo s direktorom sajma Davorinom Posavcem. Kakvi su trendovi u sajmovanju u Europi i svijetu, zašto se sajam zajedno s našim Agrobiz.hr portalom i Hrvatskom udrugom mladih poljoprivrednika odlučio na organiziranje Međunarodnih otvorenih dana mladih poljoprivrednika, neke su od tema našeg intervjua tjedna

Idući tjedan održava se Proljetni sajam na Gudovcu. Kako je krenula godina na Bjelovarskom sajmu i jeste li zadovoljni najavama kada je riječ o nastupima?

Točno, idući tjedan u periodu od 1. do 3. travnja na Sajamskom prostoru u Gudovcu održava se 19. proljetni međunarodni bjelovarski sajam. To je poljoprivredni sajam koji u najvećem dijelu obuhvaća kompletan program poljoprivredne mehanizacije, zaštitnih sredstava za bilje, sjemenja, sadnica, ali i sve ono što je usko vezano na poljoprivrednu djelatnost uključujući gospodarske i druge djelatnosti bez kojih procesi u poljoprivrednoj djelatnosti ne bi bili mogući i potpuni. Ova kalendarska godina na sajmu uspješno je krenula već s našim prvim sajmom koji organiziramo u mjesecu veljači, a to je 12. međunarodni pčelarski sajam. Radi se o najboljem i najvećem specijaliziranom pčelarskom sajmu u Europi, a za to smo dobili i potvrde predstavnika europskih pčelara. Navedeni pčelarski sajam oborio je sve dosadašnje rezultate po pitanju broja izlagača, broja posjetitelja i broja edukacija. Od ove godine imali smo priliku investirati u najmodernije grijanje, tako da smo podigli i nivo kvalitete izložbenog prostora.

Kako je prošla 2015. godina u financijskom smislu i koji su sajmovi pokazali najbolje rezultate? Možete li nam dati podatke o rastu sajma kroz broj izlagača, prometa i slično?

Prošla je godina završila u skladu s predviđenim financijskim planom koji je predvidio i financijsku dobit koju smo i ostvarili. Ostvarena je dobit u iznosu od 120.000 kuna nakon oporezivanja. Osim toga investirali smo oko 2 milijuna kuna vlastitih sredstava u najpotrebnije infrastrukturne zahvate na sajamskom prostoru. U protekle dvije godine investirali smo u Wi-Fi koji pokriva cijeli sajamski prostor, uložili smo u prilaznu cestu i novi ulaz s okretištem za autobuse, postavili smo gotovo 1000 metara ograde, izgradili hidrantnu mrežu, hipodrom, doradili određene nove izlagačke površine itd. Financijski podaci objavljeni su i iz njih je u potpunosti vidljiv naš veliki uspon unazad protekle dvije godine. Samo za usporedbu, ovogodišnji Proljetni sajam ima 100 izlagača više nego prošlogodišnji u 2014. godini koji je bio odličan. Već sada znamo da nam je i ovogodišnji  24. jesenski međunarodni bjelovarski sajam (od 9. do 11. rujna 2016.) koncepcijski najbolje pripremljen i da je potaknuo velik interes za nastup izlagača. Već sada sa sigurnošću mogu reći da će ovaj 19. proljetni međunarodni bjelovarski sajam ostvariti najbolji rezultat u povijesti sajmovanja na bjelovarskom sajmu.

Proljetni sajam u brojkama: 500 izlagača i 50.000 posjetitelja

Što će ove godine biti na proljetnom sajmu najzanimljivije?

Ove godine imamo zabilježen povratak i prisustvo svih brendova i proizvođača traktora s pripadajućom mehanizacijom, što u nekom proteklom vremenu nismo imali. Osim traktora godine imamo i priliku predstaviti nove izume kao npr. beračicu smilja i sadilice za kukuruz na foliji. Moram napomenuti i dva međunarodna kongresa u suradnji s HUMP-om i Drvnim klasterom.

Koliko očekujete izlagača i posjetitelja?

Sajam je popunjen i sva izlagačka mjesta su prodana. Brojka je to od 500 izlagača od kojih neki imaju zakupljeno po 800 m². Očekuje se više od 50.000 posjetitelja, od čega je velik broj iz inozemstva.

Zajedno s HUMP Agro i našim portalom Agrobiz.hr organizirate Međunarodne dane mladih poljoprivrednika. Što to donosi sajmu i kako ste prepoznali važnost mladih poljoprivrednika?

Na suradnju s HUMP-om posebno smo ponosni i s velikim zadovoljstvom najavljujemo Međunarodne dane mladih poljoprivrednika. Sajmu i cijelom okruženju suradnja donosi jednu novu pozitivnu energiju i želju da se stvari pokrenu nabolje. To nam je onaj ključni moment koji će kroz prezentaciju uspješnih mladih poljoprivrednika vjerojatno omogućiti i nekom drugom da vidi svjetlo na kraju tunela u kojem se danas veći dio poljoprivrednika nalazi. Tu se stvaraju nove prilike i nove ideje koje trebaju završiti na način da mladi poljoprivrednik bude u stanju zaraditi egzistenciju za sebe i svoju obitelj na vlastitoj zemlji u Hrvatskoj, iz koje ne bi trebao otići i raditi na nekom polju i brati šparoge. Upravo takve ideje i poslovne odluke događaju se na našim sajmovima koje daju odgovor na pitanje što raditi. To je ujedno i razlog koji nas je potaknuo na takvu suradnju. Uz to, 9% gospodarstava u RH mlađe je od 40 godina! Od 190.000 poljoprivrednih gospodarstava kod njih nešto više od 16.000 nositelji su mlađi od 40 godina. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji njihova zastupljenost je 10%. Što je iznad državnog prosjeka.

Hoćete li nastaviti s danima i idućih godina i kakvi su bili rezultati? Lani su održani prvi otvoreni dani, a sad dobivaju i međunarodni karakter?

Naravno da ćemo nastaviti i u narednom periodu. Kako smo ove godine napredovali do međunarodnog karaktera, obaveza nam je za iduću godinu pripremiti još bolju i snažniju manifestaciju koja uključuje sve elemente predstavljanja i sve potrebne aktivnosti za takvu manifestaciju. I iduću godinu moramo biti spremni odgovoriti i na neke nove izazove koji u budućnosti također vjerojatno neće biti laki nego vrlo vjerojatno još složeniji. U ovako dobrom partnerskom odnosu toga se ne bojimo.

Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma

Koliko sajmova imate godišnje, koji je najbolji u financijskom smislu i u smislu posjeta? Uvodite li neke novosti - nove sajmove, manifestacije? Koje i zašto?

Samo na tri naša najjača sajma koja uključuju Pčelarski sajam u veljači, Proljetni u mjesecu travnju i Jesenski u rujnu bilježimo dolazak više od 100.000 posjetitelja. Osim navedenih organiziramo još i tri manja samostalna sajma koja se po broju izlagača ne mogu uspoređivati s prethodnim, ali se održavaju s velikim interesom određenih ciljanih skupina. Osim sajmova ove godine smo izvan najavljenih kalendarskih događanja organizirali i zimsku prezentaciju poljoprivredne mehanizacije u zatvorenom grijanom prostoru s jednim renomiranim proizvođačem iz Njemačke. Moram napomenuti da smo to napravili prvi u Hrvatskoj, što inače često rade liderski europski  sajmovi.

Nedavno ste bili na skupštini Europskih poljoprivrednih sajmova u okviru EURASC-a. Što ste tamo vidjeli, kakvi su trendovi u sajmovanju u svijetu, Europi, a kakvi su kod nas?

Kao jedini predstavnik poljoprivrednog sajma iz Hrvatske, Bjelovarski sajam odradio je i međunarodnu promociju poljoprivredne proizvodnje i aktivnosti na području cijele RH. Podaci koje smo uspoređivali pokazali su određene sličnosti i problematiku kako poljoprivrednih procesa, tako i same organizacije sajmova. Naravno, sagledavanjem šire slike i određenih globalnih utjecaja na navedene procese zajedno razmjenjujemo pozitivna iskustva i saznanja kako pokušati sajamskom djelatnošću pozitivno utjecati na poljoprivredno-gospodarsku djelatnost. Sajmovi postaju središnja mjesta komunikacije, a kroz našu mrežu omogućavamo globalnu komunikaciju koja se pokazuje kao ključna aktivnost. Moram naglasiti da nas sve više upravo na taj način percipiraju. Promocija je važna, no nažalost poljoprivrednici to tek moraju shvatiti. Primjerice prošle, 2015. godine, iako je bilo na raspolaganju 108 milijuna eura iz EU fondova samo za promociju poljoprivrednih proizvoda, nije povučeno ništa. Važno je izlagati, jedan kvadrat nije cjenovno toliko skup da si ga prosječni OPG ne može priuštiti, a može mu osigurati dobre kontakte ili prodaju u konačnici.

Bjelovarski sajam je zadnjih godina postao najdinamičniji sajam u Hrvatskoj. Zbog čega je to tako i zbog čega su drugi sajmovi izgubili na značaju?

Mišljenja sam da smo dobro odredili i pogodili formulu, a to je da je naša glavna tema poljoprivreda, od koje ne odstupamo i ne eksperimentiramo s nekim kombinacijama koje tada pojedu smisao samog sajma. Ako se nečime želite uspješno baviti, onda tu nema mjesta improvizacijama. Poljoprivredni sajam tradicionalno pripada u ove krajeve, točnije na prostor naše Bjelovarsko-bilogorske županije koja je najjače ruralno središte u RH. Uz to nas vežu povijesne činjenice od razvoja mljekarstva, stočarstva, prehrambene industrije itd. Navedene činjenice nisu dovoljne i ne dopuštaju vam da samo na temelju toga upravo vaš sajam bude lider. Za takav status treba se svakodnevno boriti i truditi se biti svaki put još bolji i uspješniji. Na taj proces treba utjecati s potpunom predanošću. Naravno trebate imati hrabrosti i smjelosti uvesti neke nove dopune sajma kao što smo to napravili na nadolazećem Proljetnom sajmu dodatnom temom pod nazivom "Drvni svijet". Navedena tema također se nalazi u resoru Ministarstva poljoprivrede, a naša županija je jedna od najvećih uprava šuma u RH. To se već sada pokazalo kao pravi pogodak. S ovime krećemo naravno prvi u RH i to je ono što možda drugi nemaju smjelosti, a s vremenom i prostora za razvoj jer na tržištu mogu ostati samo najbolji.

Bi li se industrija sajmova u Hrvatskoj u budućnosti trebala okrenuti možda strateškom povezivanju tvrtki, primjerice Bjelovarskog sajma, Zagrebačkog velesajma i drugih manjih tvrtki? Bi li takva sinergija pomogla boljoj organizaciji i možda profiliranju sajmova?

Naš put je europski put i to uspješno radimo kroz članstvo i suradnju u okviru EURASC-a. Moramo se uklopiti u standarde i upravo radimo na tome da za sve naše sajmove točno definiramo datume održavanja tijekom iduće tri godine. Na taj način stvaramo kvalitetnu mrežu sajmovanja i omogućavamo svim našim izlagačima da tijekom godine budu prisutni na širim tržištima. U RH bi po meni trebalo odrediti koji su nam to bitni sajmovi i koji imaju snagu i potencijal predstavljati RH na europskoj karti sajmovanja. Mi smo sajam koji ima veliku vrijednost u vlastitoj infrastrukturnoj i građevinskoj imovini kojom raspolaže i sajmove ne organiziramo na nekim privremeno zakupljenim zemljištima. Sve to ima svoje troškove i zbog toga dolazimo u nelojalnu konkurenciju kada se organiziraju neki sajmovi koji ništa ne koštaju, ali zato ništa i ne omogućavaju jer su troškovi ovakvih manifestacija zahtjevni i jako visoki. Ako želite biti prepoznati na europskoj karti, morate tijekom cijele godine biti prisutni od sjevera do juga Europe na gotovo svim tržištima. Morate imati argumente zašto bi baš netko postao vaš izlagač i poslovni partner. Argument sigurno nije da nekom kažete "evo, sve je besplatno", to nema smisla niti društvo od toga ima koristi.

Što vi osobno najviše volite na vašim sajmovima - koju manifestaciju, koji sadržaj i zašto?

Na našim sajmovima najdraže mi je doživjeti pozitivnu energiju koja je posljedica ostvarenih dobrih kontakata ili poslovnih dogovora koji su se upravo ostvarili za vrijeme naših sajmova. Okruženje u kojem se stvaraju uvjeti za dobre poslovne odluke mora biti pozitivno. Zbog bogate ponude, vrijednosti robe i perioda u kojem se održava, upravo mi je Proljetni sajam najizazovniji. Kako dolazim iz jedne vodeće prehrambene industrije gdje sam obavljao menadžersku poziciju, zaljubljenik sam u proizvodnju hrane i prehrambene proizvode. Spomenuo bih da smo prije dvije godine uveli i jednu malu manifestaciju pod nazivom "Majstori roštilja" na kojoj s našim poslovnim partnerima pripremamo i organiziramo natjecanje u pripremi mesa na roštilju. Pripremamo isključivo meso hrvatskih proizvođača i na taj način želimo potaknuti i povećati upravo konzumaciju mesa naših domaćih proizvođača. Moram napomenuti da je navedena manifestacija polučila jako velik interes za sudjelovanje i na takvoj manifestaciji jednostavno uživamo provoditi vrijeme zajedno, a ujedno dogovaramo sve što je potrebno za unapređenje naših poslovnih odnosa tijekom godine. I na ovu manifestaciju doći će naši prijatelji iz inozemstva.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje