Tržište rada

Poslodavci se u potrazi za sezoncima okrenuli studentima

Agrovijesti
Berba graševine u kutjevačkom vinogorju Fotografija: Dušan Mirković/PIXSELL
Sudeći prema brojnim oglasima i pozivima putem medija, sezonsku radnu snagu sve je teže naći. Poslodavci se stoga okreću i prema studentima pa su ih ovih dana pozvale, primjerice, tvrtke Rabo d.o.o. iz Kneževih Vinograda i Erdutski vinogradi.

Sudeći prema brojnim oglasima i pozivima putem medija sezonsku radnu snagu sve je teže naći. Poslodavci se stoga okreću i prema studentima pa su ih ovih dana pozvale, primjerice, tvrtke Rabo d.o.o. iz Kneževih Vinograda i Erdutski vinogradi, piše Glas Slavonije.

Kako stoji u oglasu iz Raba, traže redovite studente/ice za rad u voćnjaku, na poslovima branja voća, prorjede plodova, za rad u objektu za skladištenje i pakiranje voća. Obećana zarada je 15 kuna na sat, a treba im 30 do 50 osoba. Erdutskim vinogradarima, pak, trebaju studenti za rad u vinogradu, za uvlačenje loze i plijevljenje trsova. Ne traže posebna znanja i vještine, a plaćaju 0,15 kuna po trsu za uvlačenje, 0,12 kuna po trsu za plijevljenje, odnosno 19 kuna po satu. Za zaradu treba ispuniti normu. Traže 25 studenata za otprilike 25 radnih dana, a Rabo nudi posao čak do polovine studenoga.

Kroničan nedostatak

Upitali smo ih vrijede li oglasi samo za studente ili se na posao može javiti bilo tko, a iz obje tvrtke dobili smo slične odgovore.

- U potrazi za sezonskom radnom snagom obratili smo se i Studentskome centru, pa su stoga pozvani studenti. No, nama  treba svaka radna snaga, bez obzira na dob i obrazovanje - rekli su nam

Nikola Velicki, direktor tvrtke Rabo, kaže kako općenito, tijekom godine, nije toliki problem naći radnu snagu, ali se, kada dođe vrijeme za sezonske poslove čiji početak i kraj određuje vegetacija, muče već godinu-dvije.

- Sezonsku radnu snagu teško je naći iz nekoliko razloga. Dio ljudi preselio se iz Hrvatske, dio odlazi na sezonske poslove u inozemstvo, dio na more, a kod dijela je u pitanju nešto treće - objašnjava Velicki, napominjući kako je prije zapošljavanje sezonaca doživljavao kao dobru stvar, posebice stoga što je mislio da im sezonski posao daje određenu sigurnost. No, nastavlja, vremena su se promijenila pa tako i navike. Nisu rijetki slučajevi, dodaje, da ljudi dođu na posao, obavljaju ga dva ili tri dana pa više ne dođu. Nema sumnje kako je pod “trećim” razlozima mislio na osobe koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu, takozvanu socijalu, pa im je često, za sličan novac, jednostavnije sjediti u kući nego raditi. Upravo tako su nam na upit o nedostatku sezonske radne snage odgovorilii u Erdutskim vinogradima.

Više pročitajte OVDJE.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje