HRVATSKA GODIŠNJE PROIZVEDE SAMO 500 TONA KULENA

Povećanje proizvodnje kulena moglo bi podići posrnulo svinjogojstvo

Agrovijesti
Slavonski kulen - kulin Fotografija: Davor Javorović/PIXSELL
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek jučer je počelo XVII. ocjenjivanje kakvoće slavonskog kulena. Ove su godine na ocjenjivanje stigla 53 uzorka iz cijele Slavonije i Baranje, koliko ih je bilo i lani.

U suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek i Poljoprivrednim fakultetom Osijek ova se manifestacija, koja za cilj ima povećati proizvodnju kulena i njegovu kakvoću, održava u kontinuitetu već sedamnaestu godinu, piše Glas Slavonije.

A sve je počelo, kako podsjeća Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, donošenjem operativnog programa proizvodnje kulena.

- Od tada se ovom manifestacija uspjela povećati kakvoća kulena, zaštititi zemljopisno podrijetlo kulena, ali i na području Slavonije i Baranje iskristalizirati više od stotinu kvalitetnih proizvođača kulena, koji su u tu proizvodnju dosta uložili, a poštuju i sve zadane standarde. Što se ukupne proizvodnje kulena u Hrvatskoj tiče, ona je godinama oko 500 tona, od čega se najveći dio proda na domaćem tržištu, u izvoz ode između 2 i 3 posto proizvodnje, a dio i preko sivog tržišta. Ovdje valja istaknuti da je proizvodnja kulena čvrsto povezana s proizvodnjom svinja u Republici Hrvatskoj, a ona je posljednjih pet-šest godina u padu. Tako da je bez intenzivnije obnove stočnog fonda, odnosno povećanja držanja autohtonih pasmina svinja po selima, teško govoriti o povećanju proizvodnje kulena na tradicionalan način - kaže Nad te dodaje kako trenutno proizvodnja svinja u Hrvatskoj doseže samo 30 posto samodostatnosti te da je lani u Hrvatskoj zaklano samo 740.000 tovnih svinja.

Naveo je i kako bi povećana proizvodnja kulena mogla biti pokretač posrnulog svinjogojstva, odnosno da bi prerada svinjskog mesa i proizvodnja kulena mogla pokrenuti pozitivne procese u tom sektoru.

- Ono što također za ovaj sektor valja navesti jest i to što je vlasnička struktura svinjogojskih farmi doživjela određene promjene te je većina svinjogojske proizvodnje u velikim sustavima - kaže Nad.

Prof. dr. sc. Goran Kušec, predsjednik ocjenjivačkog suda, izjavio je da slavonski kulen ocjenjuju prema određenim standardima. - Ocjenjuje se vanjski izgled kulena, što podrazumijeva da ne smije biti oštećenja, tragova plijesni i slično. Potom se gleda konzistencija, kulen ne smije biti premekan, također se ocjenjuje izgled presjeka kulena, odnosno je li se poštovala receptura. Ocjenjuje se i okus, tj. ima li okus po zrelom mesu i dopuštene začine - papriku, sol i bijeli luk, a također je važan i miris - rekao je dr. Kušec i dodao kako je ukupan broj bodova 100.

Članovi ocjenjivačkog suda:

- prof. dr. sc. Goran Kušec, predsjednik

- doc. dr. sc. Krešimir Mastanjević, član

- dr. vet. med. Krunoslav Mužević, član

- dipl. oec. Ernest Nad, tajnik

- dipl. ing. agr. Slavko Milas, član

Ernest Nad, tajnik ocjenjivačkog suda

Osim stotinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom kulena posljednjih se godina toj proizvodnji okrenula i mesna industrija. Kulen tako proizvode “Belje”, “Ravlić”, “Papuk” Požega, “Bođirković”, “Karalić” Cerna...

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje