Dodao je da se sad razmatraju dvije mogućnosti. Prva je zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, koji je u nacrtu i čeka se javna rasprava, a bio bi obvezujući i za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koja sad po ovom pitanju ništa ne radi jer nema zakonsko uporište. Druga mogućnost je, kaže Mesarić - kodeks, koji bi mogao završiti kao i kodeks za otkup pšenice, koji nitko ne poštuje.
Povrćari ističu kako ne treba izmišljati toplu vodu, jer u Mađarskoj postoji takav zakon, a Slovenija ima kodeks. No, u obje te države sve strane poštuju regulativu, bilo zakona bilo kodeksa.
Stav UMPMK je kako treba donijeti zakon koji će jasno regulirati trgovinu i odnose između proizvođača, otkupljivača i trgovačkih centara, što su i predložili u otvorenome pismu.
Povrćari su upozorili zamjenika ministra Tugomira Majdaka kako je dozvoljen uvoz krumpira iz BiH koja ima dozvoljene agresivnija i štetnija sredstva za zaštitu bilja nego što je to dopuštenoi u EU-u pa tako i u Hrvatskoj.
Iako je riječ, glede uroda krumpira u Međimurju, o prosječnoj godini, ima ga dovoljno za domaće tržište i nema potreba za bilo kakvim uvozom, osobito onim koji ne poštuje važeće zakone i propise, zaključuje Mesarić.
