Kraj gotovo desetljeće duge Škojine ere

Poznato je što novi vlasnici planiraju s Mlinarom

Agrovijesti
Mlinar Fotografija: Tomislav Miletić/PIXSELL
Škojo kaže kako su 'pronašli partnera za realizaciju planiranog rasta kompanije i širenja po cijelom svijetu'.

Kad je prije tek nešto više od godinu dana poljski fond Enterprise Investors preuzeo Pan-Pek, drugog po veličini igrača na domaćem mlinsko-pekarskom tržištu, iz branše su se čuli komentari kako neće dugo proći ni do novog kruga konsolidacije u tom biznisu.

Objavom fonda Mid Europa sa sjedištem u Londonu to je i potvrđeno: Mid Europa je postala većinski vlasnik uvjerljivog lidera na domaćem tržištu, tvrtke Mlinar Mate Škoje. Kako je istaknuto u priopćenju, donedavni jedini vlasnik i predsjednik Uprave Mlinara, ostat će manjinski dioničar. Premda neposredno uoči objave transakcije nije baš bilo glasina o pregovorima, a iz Mlinara su već duže vrijeme mahom stizale vijesti o zanimljivim prekograničnim iskoracima poslovne mreže, u poslovnoj zajednici malo je tko zapravo iznenađen ishodom.

Već prije nekoliko godina, naime, Mlinar se spominjalo u kontekstu prodaje, s tim da se kao mogući kupci u to vrijeme nisu spominjali stranci već Podravka koja je u taj biznis iskoračila kupnjom slovenskog Žita. Škojo je jučer rekao kako su u fondu Mid Europa "pronašli ozbiljnog partnera za realizaciju planiranih projekata rasta kompanije i ekspanzije po cijelom svijetu", ocjenjujući kako ulazak novog partnera znači "velik korak za budućnost Mlinara jer će "sinergije ubrzati razvoj poslovnog sustava".

Kako su, pak, "Škojinu eru" u Mlinaru, koja traje gotovo cijelo desetljeće, sve vrijeme zapravo pratile i razne teorije o tome kako je kao vlasnik osječke tvrtke Pekara Kruna sredinom 2009. prerastao u igrača koji je od Agrokora preuzeo Mlinar, "zavjereničkih" teorija i interpretacija ne manjka ni oko aktualne prodaje. S druge strane, neizostavno se, kao i u slučaju Pan-Peka, postavljaju i strateško-sektorske dvojbe koliko je preuzimanje Mlinara preslagivanje za prelazak na razvojnu "brzinu više" ili odražava i posustajanje proteklih godina agresivnih vodećih igrača.

Kako bilo, Mid Europa je europski investitor prisutan u mnogim velikim kompanijama u Europi, u koje ulazi i inveastira s ciljem njihova osnaživanja tj. povećanja vrijednosti, te u konačnici zarade na njihovoj prodaji.  Robert Knorr, tzv. Co-Managing partner u tom fondu ističe da su sada "partneri s gospodinom Matom Škojom. "Pred nama je poslovno razdoblje u kojemu ćemo zajednički graditi novi Mlinar i širiti tržišne horizonte, udružujući najbolja iskustva za nastavak razvoja kompanije.

U fokusu nam je proširenje ponude Mlinara, kako u Hrvatskoj tako i na vanjskim tržištima", najavio je te dodao kako je uvjeren da će hrvatski lider u pekarstvu prerasti u ozbiljnog međunarodnog giganta". U Žitozajednici, udruženju mlinsko-pekarske industrije, već otprije su svjesni da je to sektor kojemu slijedi konsolidacija. To prije što su pokazatelji poslovanja i tržišni trendovi u tom sektoru takvi da privlače interes investitora, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

To, dakako, ima i dobrih i loših strana, kao uostalom i procesi koji se se odvijaju na maloprodajnom tržištu, odnosno trgovačkim lancima koji nemalo utječu i na odnose snaga u mlinsko-pekarskoj branši kao važnim opskrbljivačima trgovačkih lanaca. S jačanjem pozicija stranih lanaca mahom se poklapa i rast uvoza pekarskih proizvoda, a procjene su da će jedan od glavnih konkurenata Konzuma u dogledno vrijeme i zasjesti na njegovo vodeće mjesto. Tog je mišljenja, primjerice, i Drago Munjiza, dugogodišnji konzultant u području maloprodaje. 

Uvoz je, pak, logična posljedica ulaska u EU, no kako kaže Barišić, "ne smije se iz vida ispustiti ni da smo time i mi dobili izlaz na zajedničko europsko tržište". U djelatnosti proizvodnje kruha, peciva, slastičarskih proizvoda i kolača u Hrvatskoj djeluje oko devetso tvrtki (u 2017. ih je bilo 875), s tim da je tu i približno 2000 pekarskih obrta.

Zbirni podaci za 2018. još nisu objavljeni, a 2017. je taj sektor povećao prihode na 4,53 milijarde kuna, a zapošljavao je više od 16,7 tisuća ljudi. Usporedno s rastom uvoza, i izvoz pekarskih proizvoda od ulaska u EU bilježi rast te je premašio 68 milijuna eura. Mlinar već godinama drži prvo na domaćem tržištu. Ima više od 230 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, Njemačkoj i Sloveniji te proizvode dostupne u 20 država na tri kontinenta. U proteklih 10 godina u proizvodnju i prodajna mjesta u Mlinaru su, tvrde, uložili gotovo 600 milijuna kuna. 

Kompanija još nije objavila izvješće za 2018. no realno je pretpostaviti da je tržišni udjel  i lani zadržala na više od 13 posto, koliko je prema prihodima držala krajem 2017. Mlinar je, naime, te godine povećao konsolidirane prihode za13 posto ili 73 milijuna kuna, na ukupno 615 milijuna, s tim da je matična tvrtka ostvarila 593 milijuna kuna prihoda.

Prema konsolidiranim izvješćima, za  2017. Grupa je iskazala 43,4 milijuna kuna neto dobiti ili za četvrtinu više nego godinu prije.Dugoročne obveze po zajmovima i kreditima te po financijskom najmu smanjila je sa 218 na 163 milijuna, dok je kod kratkoročnih zabilježen porast, ali manji  (za oko 16 milijuna, na 102).

Što se i u kojem smjeru promijenilo tijekom prošle godine zainteresirani promatrači saznat će s objavom rezultata za 2018., a novi većinski vlasnik sa svim je nesumnjivo jako detaljno upoznat.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje