Intervju tjedna: Zvonko Pongrac, predsjednik HSS-a Osječko-baranjske županije

Pred blokadom je 10.000 OPG, a Tolušić ne provodi reforme koje će promjeniti stanje u agraru

Agrovijesti
Zvonko Pongrac, predsjednik HSS-a Osječko baranjske županije Fotografija: Agrobiz
Predsjednik HSS-a Osječko-baranjske županije Zvonko Pongrac u intervju tjedna iznio je svoj osobni stav o stanju u poljoprivredi i svemu onome što se događa zbog problema sa Agrokorom. Kaže kako ni ova Vlada ne provodi reforme u poljoprivredi te da je stanje u agraru sve gore.

Kakvo je stanje u poljoprivredi danas u vrijeme kada se događaju negativni procesi oko koncerna Agrokor?

Nažalost stanje u našoj poljoprivredi je iz dana u dan sve gore, a našim je  poljoprivrednicima sve teže. Ova Vlada nije zaustavila pad poljoprivredne proizvodnje, nije zaustavila uvoz poljoprivrednih proizvoda i ono što je bitno nema jasnu strategiju za poljoprivrednu proizvodnju. Stanje u poljoprivredi, a vezano uz Agrokor, je vrlo loše i to iz nekoliko razloga. Naši poljoprivrednici proizvodili su poljoprivredne proizvode pod uvjetima koje je diktirao Agrokor odnosno njegove kompanije, koje su u sastavu koncerna i to po vrlo visokim cijenama za repromaterijal. Pritom je on imao veliki rabat, a seljacima naplaćivao puno više od dobivenog rabata (gnojiva, zaštitnih sredstava), ali uz niske otkupne cijene. Nadalje, naplatu prodanih/predanih svojih proizvoda poljoprivrednici su morali čekati i po nekoliko stotina dana pa i godinu dana, a oni su istovremeno svoje obveze morali podmirivati u valuti koja je dolazila. Kako bi proizvodili, poljoprivrednici su se morali skupo zadužiti kod poslovnih banaka uz visoke kamate i prevelike poluge osiguranja.

Koliko su OPG-i danas oštećeni svime što se događa oko Agrokora i da li ste zadovoljni načinom na koji HPK zastupa interese poljoprivrednika u Vijeću vjerovnika?

Prema nama dostupnim informacijama oko 2550 poljoprivrednih gospodarstava radilo je direktno sa kompanijama Agrokora, a još toliko ih je radilo preko organizatora proizvodnje. Nadalje, prema informacijama iz 2016 godine Agrokorove kompanije duguju poljoprivrednim proizvođačima oko 1,5 milijardu kuna, a nešto im je plaćeno u repromaterijalu za poljoprivrednu proizvodnju. Ovih dana nešto manji iznos je plaćen ali ni blizu onom iznosu koji su kompanije Agrokora dužne poljoprivrednim proizvođačima. Sredstvima koja su doznačena kompanijama Agrokora jedan je dio isplaćen malim OPG-ovima, a onim većim poljoprivrednicima je plaćeno svega 5-7% (tovljačima junadi). Što se tiče privremenog vjerovničkog vijeća i gospodina Tonija Raiča kojeg po punomoći zastupa Mato Brlošić, predsjednik HPK-a ne možemo biti zadovoljni dok god se ne isplati sav dug prema poljoprivrednim proizvođačima, a bojim se da to neće biti plaćeno nikada. Mi smo predlagali da se isplate duga prema našim poljoprivrednicima obavi u tri dijela i to tako da se isplati iznos do 100.000 kuna odmah, da se iznos od 100.000 do 500.000 kuna isplati tako  da se uz pristanak poljoprivrednika izvrši isplata kroz poreze, mirovinsko kroz zdravstveno osiguranje kao i kroz zakup poljoprivrednog zemljišta. Za one iznad 500.000 kuna bi se trebali napraviti programi isplate kroz 15 mjeseci.

Imate li podatak koliko je danas OPG-a blokirano ili se nalazi pred blokadom zbog dugova koje Agrokor ili druge poljoprivredne tvrtke imaju prema njima?

Prema podacima koje imamo ukupno je blokirano 1120 OPG-ova dobar dio je zbog kompanija iz sastava koncerna Agrokora. Ali ono što je vidljivo preko 10.000 poljoprivrednih proizvođača je pred blokadom. Nažalost ovih dana našim poljoprivrednicima dolaze na naplatu računi, koje, ako ne dobiju novac od Agrokora, neće moći platiti i bit će blokirani.

Hrvatska ima sve manju proizvodnju, zasijali smo najmanje površine pod pšenicom u zadnjih 26 godina, pada nam proizvodnja i u svinjogojstvu, stočarstvu? Zbog čega se to sve događa i što bi trebalo napraviti da se negativni trendovi zaustave?

Nikada manje pšenice nije zasijano kao jesenas samo oko 96000 hektara. Kada pomnožim proizvodnju po hektaru to je nešto oko 670.000 tona i mislim da će naši stočari imati velikih problema vezano uz sve oblike stočarske proizvodnje. Nije samo pad proizvodnje u pšenici nego i u mlijeku, mesu, voću, povrću. Ne mogu se sjetiti koji su to proizvodi, osim mandarina, koje imamo u dostatnim količinama. Ono što trebamo napraviti je hitno izraditi poljoprivrednu strategiju u pet točaka; napraviti bilance proizvodnje, raditi na politici ruralnog razvoja, zemljišnoj politici, politici infrastrukture u poljoprivredi, poticanju proizvodnje proizvoda i trženja domaćih proizvoda.

Koliko možemo biti zadovoljni povlačenjem novca iz EU fondova. U tri godine smo povukli manje od 10 posto novca, a hvalili smo se kako će na selo dolaziti 330 milijuna eura kroz program ruralnog razvoja? Zbog čega je to tako?

Povlačenje sredstava iz EU nismo napravili gotovo ništa. Razlog je vrlo jednostavan - pravna procedura od samog početka bila je vrlo upitna, natječaji su bili usmjereni prema velikim proizvođačima, mali poljoprivrednici nisu imali mogućnost izrade projekata i dr. Ministar Romić nije imao hrabrosti ili poništiti ili provesti prve natječaje pa se izgubilo gotovo godinu dana. Ni danas ovi propisi i natječaji nisu jasni našim poljoprivrednicima. Nema jasnih kriterija odabira poljoprivrednih gospodarstava koji će proći na natječaju, nema liste prihvatljivih troškova, nisu utvrđeni uvjeti kupnje traktora itd. Pravilnici moraju biti jasni i dostupni  poljoprivrednicima.

Koliko ste zadovoljni potezima ministra Tolušića je li on počeo provoditi reforme i kada bi one mogle donijeti okretanje trendova?

Zvonko Pongrac, predsjednik HSS-a Osječko baranjske županije

Prema svemu dosad viđenom ministar Tolušić krenuo je maestralno, ali to samo za one koji ne prate poljoprivredu u svi segmentima. Prema našim gledanjima sadašnji ministar je napravio nekoliko krivih korak kao što je povlačenje jaja s tržišta koja su već bila povučena, a naši proizvođači imali su gubitak u proizvodnji jaja smanjenje PDV-a na poljoprivredu naši poljoprivrednici nisu osjetili ali su zato osjetili trgovci, prekupci, šverceri - jednom riječju rečeno špekulanti.  Upis poljoprivrednih površina u ARKOD od 102.000 poljoprivrednih proizvođača upisano, njih 19 napravili su kazneno djelo i oni su trebali za to odgovarati. Nažalost, danima se prikazivalo kako poljoprivrednici ubiru potpore u poljoprivrednoj proizvodnji, a da za to nemaju pravo. Sjetimo se samo nadzora veterinarskih inspektora. Išli su kod malih proizvođača, a što je s uvoznicima i prekupcima? Prema dosad viđenom od reformi i novih trendova nema ni R. Kao što je već i rečeno pad proizvodnje je u svim sektorima.

Zbog čega se poljoprivrednici ne žele udruživati u zadruge i proizvođačke organizacije?

Poljoprivrednici ne žele u proizvođačke organizacije iz nekoliko razloga a to su prije svega loše iskustvo iz prethodnih zadruga. Dakako moramo istaknuti da u tim bivšim zadrugama nije bilo baš sve tako loše. Slaba je informiranost naših poljoprivrednika o prednostima udruživanja. Informiranost treba ići od državnih institucija, ministarstva poljoprivrede i pratećih agencija. Isto tako loša je infrastruktura poljoprivrednih objekata, hladnjača, skladišta tako da poljoprivrednici nemaju gdje spremiti svoje proizvode.

Kako je moguće zaustaviti uvoz i da građani više kupuju hrvatske proizvode?

Uvoz je moguće zaustaviti povećanom proizvodnjom. Također je u našoj državi to moguće napraviti uređenim tržištem i stimuliranjem proizvodnje, promocijom domaće proizvodnje, te zabranom da se uvozno plasira pod „domaće“.

Statistika je objavila da od ukupno 7 milijardi kuna poljoprivredne proizvodnje, čak 65 posto proizvode tvrtke, a ostatak OPG-i pri čemu od njihovih 2,7 milijardi kuna čak 70 posto su žitarice, uljarice i mlijeko. Jako malo proizvodimo proizvoda s dodanom vrijednosti?

Prema toj statistici potrebno je izvršiti strateško planiranje i to kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. Dakako to planiranje odnosi se na poljoprivredne proizvode od povrća do stočarstva. Kroz strateško planiranje potrebno je raditi na dodanoj vrijednosti od mlijeka, mesa, uljarica, žitarica i svih ostalih proizvoda kod kojih se to može postići. Dakako tu se treba država itekako uključiti.

Zalažete li se da se državni poljoprivrednim zemljište u vlasništvu raspolaže na lokalnoj razini, a ne kroz Agencije za zemljište?

Raspolaganje državnim poljoprivrednim površinama svakako treba vratiti općinama i gradovima ali ne dozvoliti lokalnim šerifima da oni vrše podjelu po podobnosti ili partijskoj knjižici. Ono što mi predlažemo, a to je da Agencija za poljoprivredno zemljište krene u rješavanje nagomilanih problema s državnim zemljištem. Prije svega da se izvrši provjeru Ugovora i obveza za sve poljoprivredne površine, jesu li plaćeni svi iznosi koji su ugovorom navedene, da li se poljoprivrednik pridržava ugovora ako je dobio poljoprivredne površine za stoku, a stoke nema, je li poljoprivredne površine dao u podzakup itd.

 

  • Avatar
    ministar 10. Svibanj 2017. u 23:25 treba vrati "robnu razmjenu" kako su naši stari radili ti meni ja tebi...hihi...onda nebih bilo Todorića i ostalih dužnika..
  • Avatar
    ministar 10. Svibanj 2017. u 23:22 mislim da većina Hrvata ima "izlaznu" strategiju uz podršku svih vlada od 2000 pa nadalje...
  • Avatar
    maspokk 09. Svibanj 2017. u 10:23 Mislim da ovaj gospodin ima soli u glavi i da bi konačno nešto moglo biti od HSS a. Ovo njegovo izlaganje oko Agrokora daje mi za pravo da se konačno netko treba pobrinuti za male OPG ovce. Njegov prijedlog strategije treba biti malo jasniji i ono što je bitno detaljnije razrađen. Mislim da do novih parlamentarnih izbora možda i bude razradio ili će kao i njegovi prethodnici nestati sa scene
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje