Europska unija

Predstavljen EU vodič kroz dobru higijensku praksu za prodavaonice sira te tradicionalni hrvatski sirevi

Agrovijesti
Sirevi Fotografija: Pixabay
„Potražnja sireva u Europi, ali i u svijetu se povećava. Ovo je primjer dinamične poljoprivrede aktivnosti koja je neovisna od tržišnih cijena te s obzirom na to predstavljamo dvije vrste mikro poduzeća. Jedno su farme, odnosno proizvođači sira i mliječnih proizvoda procesom proizvodnje od vlastite stoke, te obrtnike koji mlijeko nabavljaju od domaćih poljoprivrednika i obrađuju ga. U tom je kontekstu i nastao ovaj vodič između ožujka 2015. i ožujka 2016. godine“, rekao je predstavnik FACE-a Frederic Blanchard.

Europska mreža farmi i proizvođača sira i mliječnih proizvoda (FACE) predstavila je rezultate svoga pilot-projekta „Europski vodič kroz dobru higijensku praksu za prodavaonice sira” na ovotjednoj sjednici Odbora za poljoprivredu Europskoga parlamenta u Bruxellesu.

„Potražnja sireva u Europi, ali i u svijetu se povećava. Ovo je primjer dinamične poljoprivrede aktivnosti koja je neovisna od tržišnih cijena te s obzirom na to predstavljamo dvije vrste mikro poduzeća. Jedno su farme, odnosno proizvođači sira i mliječnih proizvoda procesom proizvodnje od vlastite stoke, te obrtnike koji mlijeko nabavljaju od domaćih poljoprivrednika i obrađuju ga. U tom je kontekstu i nastao ovaj vodič između ožujka 2015. i ožujka 2016. godine“, rekao je predstavnik FACE-a Frederic Blanchard.

Vodič je podijeljen u 10 cjelina koje se odnose na prakse dobre proizvodnje, dobre higijenske prakse, analize rizika primarne proizvodnje, HACCP planove, sljedivost, samostalno praćenje, nekonformirano upravljanje, analizu opasnosti za mliječne proizvode te rječnik pojmova.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir čestitala je na radu i trudu koji FACE ulaže te je zahvalila na primjerima dobre prakse koje je predstavnik FACE-a iznio u svom izlaganju. Petir je rekla kako je kriza u sektoru mljekarstva zahvatila sve države članice, no mišljenja je da su posebno u tome stradale nove države članice te istočni dio Europe, iako smatra kako je svim proizvođačima mlijeka teško u njihovu poslovanju.

„U Hrvatskoj je broj isporučitelja mlijeka pao za 60 posto. Otkup je u posljednjih pet godina smanjen za petinu, a prošle je godine uvezeno čak 281 posto više mlijeka nego u prethodnoj godini. I to sve govori o velikim poremećajima u ovom sektoru. Ako tomu dodamo i izuzetno lošu otkupnu cijenu onda je jasno da moramo tražiti neka druga rješenja jer ona koja su sada na snazi nisu zadovoljavajuća“, naglasila je Petir.

Ona ističe da je zbog toga važno sirovo mlijeko preraditi kako bi mu se kroz proizvode poput sira dala dodana vrijednost te u tom procesu veće šanse imaju oni proizvođači koji se udružuju, stoga je Petir od njega zatražila preporuke na koji način organizirati poljoprivredne proizvođače za druge države članice u kojima još uvijek nemaju svoju mrežu,. Također, s obzirom na to da je predstavnik govorio o fleksibilnosti koja bi trebala biti uključena u europsku regulativu, Petir je željela doznati koja su očekivanja FACE-a od zastupnika, ujedno i članova Odbora za poljoprivredu Europskoga parlamenta te na koji bi način trebalo prilagoditi europsku direktivu kako bi im olakšala poslovanje.

Predstavljanju Vodiča u Europskom parlamentu prisustvovao je i prof. Samir Kalit, vodeći hrvatski stručnjak i predstojnik Zavoda za mljekarstvo Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se svakodnevno bavi ovom problematikom. Iskazavši zadovoljstvo i korist sudjelovanja na ovakvom skupu zahvalio je zastupnici Petir na podršci sirarima.

„Dosadašnji problemi leže u činjenici da se u različitim zemljama EU primjena Vodiča dobre higijenske prakse provodi različito. U nekim zemljama kao što su Francuska, Slovenija i Hrvatska primjena nacionalnih vodiča, uz manje ili veće prepreke, ide zadovoljavajuće. Međutim, mnoge zemlje EU, kao što su primjerice Danska, Grčka i Litva ne poznaju Vodič dobre higijenske prakse, već HACCP kao sustav samokontrole što znatno otežava poslovanje njihovih malih sirara i tradicionalnih prerađivača mlijeka“, pojasnio je Kalit.

On je također rekao kako je „ova grana poljoprivrede u EU i u Hrvatskoj u stalnom porastu. Iako su mali sirari koji u Hrvatskoj proizvode tradicionalne sireve prilično dobro organizirani kroz lokalne Udruge (primjerice Udruga malih sirara Ličko-senjske županije Lički Škripavac, Udruga malih sirara grada Zagreba Sirek, Udruga malih sirara Šibensko-kninske županije Mišinac) i kroz savez „SIRCRO“, Hrvatska nije članica ove vrlo cijenjene Europske mreže. S obzirom na to da je Hrvatska bogata riznica tradicionalnih sireva smatram da moramo biti u toj organizaciji u kojoj je trenutno 16 od 28 članica EU“, naglasio je Kalit.

U Europskom je parlamentu istoga dana održano i predstavljanje te kušanje više od 30 vrsta sireva s farmi europskih poljoprivrednika te obrtnika iz cijele EU, među kojima su predstavljeni i hrvatski sirevi: sir škripavac, svježi sir i dimljeni preveli sir Sirane Kusanovec OPG-a „Zadravec“ proizvedeni nedaleko od Dugog Sela u Općini Brckovljani nastavljajući tako stogodišnju obiteljsku tradiciju proizvodnje domaćih sireva. Vlasnica te sirane je Romina Zadravec koja je prošle godine na natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika/cu kojeg je organizirala zastupnica Marijana Petir kao ambasadorica EPP-a za mlade poljoprivrednike ušla u izbor među 10 najboljih mladih hrvatskih poljoprivrednika/ca te ju je zastupnica Petir nagradila putom u Bruxelles i sudjelovanjem na Europskom kongresu mladih poljoprivrednika.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje