Poljoprivreda i ekologija mogu zajedno

Prelazak na ekološku poljoprivredu u Europi doveo bi do pada proizvodnje od 10 do 50 posto

Agrovijesti
Ekološka poljoprivreda Fotografija: Pixabay
Europska poljoprivreda mogla bi u idućih nekoliko desetljeća u potpunosti iskorijeniti uporabu pesticida, smanjiti njihov utjecaj na klimu i biodiverzitet, a da istodobno osigura hranu za građane Europe, izjavili su suradnici francuskog tink-tank Instituta za održivi razvoj i međunarodne odnose (IDDRI) na predstavljanju studije Deset godina za agroekologiju u Europi.

Europska poljoprivreda mogla bi u idućih nekoliko desetljeća u potpunosti iskorijeniti uporabu pesticida, smanjiti njihov utjecaj na klimu i biodiverzitet, a da istodobno osigura hranu za građane Europe, izjavili su suradnici francuskog tink-tank Instituta za održivi razvoj i međunarodne odnose (IDDRI) na predstavljanju studije Deset godina za agroekologiju u Europi.

Stručnjaci tog instituta su rekli da su pokušali stvoriti model koji bi pomirio potražnju Europe za poljoprivrednim proizvodima i zaštitu okoliša. 

Pierre-Marie Aubert i Xavier Poux su na konferenciji za novinare u Parizu su rekli kako predstavljaju "scenarijikoji bi mogao dovesti do duboke transformacije poljoprivrednog sektora u Europi u pravcu agroekološke tranzicije".

Oni su se zapitali kako prehraniti Europu uz istodobnu zaštitu klime i okoliša, a u svjetlu pada proizvodnje koje je zabilježeno kod organske poljoprivrede.

"Tekuća rasprava o budućnosti poljoprivrede posustala je zbog nemogućnosti da se pomire rast poljoprivredne proizvodnje s jedne strane, i smanjenje utjecaja na klimu i biodiverzitet", pojasnio je  Aubert.

Prema njegovim riječima, da bi se nadvladala ta suprotnost autori studije su pošli obratnim putem i postavili sebi pitanje koje su potrebe Europljana u pogledu zdrave i održive ishrane i kakvi poljoprivredni modeli to podržavaju, pa je zato i premisa izvještaja bio zdravstveni utjecaj sadašnjih prehrambenih navika građana.

"Kada je riječ o zdravlju, problem bolesti povezanih sa ishranom raste alarmantnom stopom, poput šećerne bolesti, pretilosti,  kardiovaskularnih bolesti", navodi se u dokumentu.

"Iako u Europi mnogo proizvodimo, jedemo previše i naša ishrana je nebalansirana, unatoč prehrambenim preporukama Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)", piše u izvještaju.

Postoji, međutim, širom Europe rastuća potražnja za organskim proizvodima, što pokazuje da ljudi sve više razmišljaju o utjecaju onog što jedu na njihovo zdravlje, pa tako transformacija i počinje rebalansom prehrambenih navika u Europi - sa više žitarica, voća, povrća i proteinima bogatih usjeva, a manje mesa, jaja, ribe i mliječnih proizvoda, rekao je Aubert..

"Od te točke, naša studija pokazuje da bi agroekološka Europa bila sposobna prehraniti Europljane 2050. godine, smanjiti emisiju plinova s efektom staklenika za 40% i obnoviti biodiverzitet", rekao je.

To znači i postupni prestanak uporabe pesticida i umjetnih gnojiva i zauzvrat usvajanje zelene poljoprivredne prakse poput rotacije poljoprivrednih kultura, upotrebe prirodnog gnojiva, kao i ekološke infrastrukture poput živica, stabala, bara i niskih ograda.

U Studiji se, ipak, priznaje da bi takav scenarij, u ovisnosti  od poljoprivredne kulture doveo do pada proizvodnje od 10% do 50%.

To znači manju zaradu za farmere, ali gubici mogu biti nadoknađeni novcem koji će uštedjeti jer će imati daleko manja ulaganja, ocenio je ovaj stručnjak. 

Francuski stučnjak je precizirao da bi agroekološki scenarij omogućio europskom poljoprivrednom sektoru ne samo da prehrani stanovništvo starog kontinenta, već bi očuvao i njegove izvozne kapacitete u sektoru poljoprivrednih proizvoda i vina, a snažno bi smanjio ovisnost od uvoza.

"Danas, Europska unija uvozi u ekvivalentu od 35 milijuna hektara poljoprivredne zemlje, ponajrpije soju iz Južne Amerike koja se koristi za ishranu stoke", rekao je ovaj francuski stručnjak. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje