Hrvatska agencija za hranu

Pretilost i pothranjenost djece školske dobi u Osijeku – siromaštvo i roditelji igraju ključnu ulogu

Agrovijesti
Pretilost Fotografija: Pixabay
Globalno, pretilost u dječjoj dobi dobiva sve veću pozornost jer danas u svijetu čak  14,2 % djece ima povećanu tjelesnu masu dok ih je 4,9 % pretilo. Među djecom u dobi od 7 godina s područja grada Osijeka, pothranjeno njih  5,4 % , dok povećanu tjelesnu masu ima 11 %,  a 4,6 % djece je pretilo.

Ipak, treba istaknuti kako bilo koji oblik ekstrema u pogledu stanja uhranjenosti – pothranjenost ili pretilost, predstavljaju značajan problem – kako za normalan rast i razvoj djeteta tako i za zdravlje u kasnijim fazama života.

Upravo je ovo bio glavni fokus bilateralnog znanstveno-istraživačkog projekta između Hrvatske i Crne Gore, u kojem ispred Hrvatske sudjeluju Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Medicinski fakultet Osijek, Školska medicina Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije i Hrvatska agencija za hranu.

„Kada bi uzrok pretilosti bio jednostavan, sigurno bismo do sada već pronašli rješenje za ovaj iznimno veliki društveni i zdravstveni problem. Kompleksnost problema uključuje cijeli niz čimbenika, od različitih genetskih, okolišnih, u smislu prehrane i životnih navika, te socioekonomskih i čimbenika vezanih za trudnoću,“ navodi  voditeljica projekta doc. dr. sc. Ines Banjari, s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u  Osijeku, te ističe u nastavku: „Velika odgovornost leži na samom društvu. Danas se socijalna nejednakost, poglavito misleći na siromaštvo u dječjoj dobi smatra najozbiljnijim problemom koji ima dalekosežne posljedice. “

Tako je među djecom u dobi od 7 godina s područja grada Osijeka, pothranjeno njih  5,4 % , dok povećanu tjelesnu masu ima 11 %,  a 4,6 % djece je pretilo.

Na području grada Osijeka,  gotovo 20 % obitelji je u riziku od siromaštva, a upravo siromaštvo je potvrđeno kao neovisni rizik za povećanu tjelesnu masu i pretilost kod djeteta.

Majčin indeks tjelesne mase (ITM) je neovisni rizik za pothranjenost i to kod djevojčica, dok s druge strane očev ITM predstavlja rizik za povećanu masu i pretilost kod djece oba spola.

Osim toga, trudnoća, odnosno majčin ITM u trudnoći, kao i veća masa i duljina djeteta u trenutku rođenja, predstavljaju značajnu predispoziciju za povećanu masu i pretilost djece u dobi od 7 godina. Potvrđeno je i da djeca koje dulje vrijeme tijekom dana provode ispred TV-a i računala imaju povećani rizik za povećanu masu i pretilost. Također, djeca povećane mase i pretila djeca konzumiraju manji broj porcija voća i povrća tijekom dana.

Djeca većeg ITM-a imaju i veći rizik za razvoj bolest srca i krvožilnog sustava, koji su glavni uzročnici smrti u Hrvatskoj od čijih posljedica umire gotovo svaki drugi stanovnik Hrvatske.

„Rezultati ukazuju na iznimnu kompleksnost problema i potrebu intenzivnijeg angažmana kako na državnoj, lokalnoj tako i na individualnoj razini. Rješavanje problema siromaštva zahtjeva angažman svih sfera društva, no angažman roditelja bi mogao imati presudnu ulogu. Edukacije nisu dovoljne. Trebamo se aktivno uključiti u provedbu programa specifično usmjerenih rješavanju problema dječje pretilosti, ali i pothranjenosti“, zaključuje doc. dr.sc. Banjari, voditeljica projekta.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje