Bolest goveda

Preventivno cijepljenje goveda protiv bolesti kvrgave kože počinje u ponedjeljak, s istoka i juga Hrvatske

Agrovijesti
Krave, stočarstvo Fotografija: Pixabay
Nakon dogovora s proizvođačima mlijeka, tovljačima, klaoničarima i predstavnicima znanosti donesena je jednoglasna odluka o pokretanju akcije preventivnoga cijepljenja cijele populacije goveda protiv bolesti kvrgave kože, početkom idućega tjedna s krajnjeg istoka Hrvatske.

Cijepljenje počinje u ponedjeljak, 8. kolovoza, na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, objavili su iz Ministarstva poljoprivrede. 

Prateći razvoj i širenje bolesti u zemljama u okruženju, koje su slijedile zastarjeli zakonodavni okvir Europske unije, koji datira iz 1992. godine kada je bolest bila poznata samo na jugu Afrike, a čija primjena nije spriječila širenje bolesti, Hrvatska se odlučila za drugačiji pristup, objavili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Naime, prema postojećoj regulativi bilo je moguće cijepiti goveda tek po službenoj potvrdi bolesti u zemlji i to samo na uskome području, dvadesetak kilometara oko žarišta bolesti.

Zaraznu virusnu bolest prenose komarci, komarčići, krpelji i muhe, a njezin je domet širenja 25 kilometara na dan. Ipak, pokazalo se kako se širi nešto sporije, otprilike od 5 do 10 kilometara na dan. Sva stada u kojima se potvrdi bolest moraju se izlučiti (eutanizirati i neškodljivo zbrinuti), a cijele farme moraju se dekontaminirati. Inkubacija bolesti traje i do nekoliko tjedana, a razvijanje antitijela nakon cijepljenja trajje oko 28 dana.

Dakle, ukoliko se govedo cijepi u neposrednoj blizini zaraženoga stada vjerojatnost da neće oboljeti relativno je mala jer govedo nije imalo vremena razviti antitijela. Stoga je postojala stvarna opasnost da će Hrvatska dolaskom bolesti kvrgave kože ostati bez značajnoga broja svojih goveda, kojih je u ovom trenutku oko 422 tisuće.

Posljedice pojave bolesti u zemlji su zabrana prometa za sva zaražena područja i cijepljenje okolnih stada. Osim troškova cijepljenja, dekontaminacije i nadoknade štete posjednicima eutaniziranih goveda, koju snosi država, naši bi farmeri ostali bez izvora prihoda na duže razdoblje pa ne bi mogli vraćati kredite i plaćati ostale financijske obveze. Zabranom prometa bi farme, koje bi ostale bez goveda, bile prazne otprilike tri godine jer bi bilo zabranjeno dovesti nova grla na farmu. Takav scenarij je neprihvatljiv.

Stoga je Ministarstvo započelo pregovore s Europskom komisijom kako bismo dobili njezinu privolu za preventivnim cijepljenjem prije službene potvrde bolesti u zemlji, koje bi, prema našim ocjenama, spriječilo ovaj najgori, ali vrlo izgledan tijek događaja. Istodobno s pregovorima Ministarstvo je pokrenulo intenzivne razgovore sa zemljama u okruženju u vezi s promjenom zajedničkoga zakonodavstva u smjeru liberalizacije prometa preventivno cijepljenih životinja i proizvoda. Razgovaralo se s proizvođačima i predstavnicima struke, ističu u Ministarstvu.

Na sastanku održanom u utorak, 2. kolovoza, u Ministarstvu poljoprivrede ocijenjeno je kako je preventivno cijepljenje najpovoljnije rješenje za sve proizvođače. Proizvođači mlijeka imat će najmanje štete od preventivnog cijepljenja jer nema karence za taj proizvod, a sve pasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi u slobodnome su prometu sa svim zemljama kao i dosad.

Karenca za svježe meso je sedam dana, što za proizvođače goveđega mesa znači da sedam dana od preventivna cijepljenja neće moći stavljati svoje meso u promet na domaćem tržištu. Imajući u vidu da se dio svježeg domaćeg mesa izvozi i to poglavito u Italiju Ministarstvo poljoprivrede je u bilateralnim pregovorima s Republikom Italijom u vezi s nastavkom te trgovine. Tovna junad nastavit će se izvoziti u Libanon jer je s Libanonom već postignut dogovor i certifikati su u fazi tiskanja u Narodnim novinama no uvjet je da je životinja cijepljena najmanje 30 dana od trenutka napuštanja matičnoga stada. Tih 30 dana je osiguranje Libanonu da je životinja razvila antitijela i da nema opasnosti od razvoja bolesti kvrgave kože.

Izmjena europskoga zakonodavstva spor je i zahtjevan posao,no zemlje u okruženju, koje se susreću s opasnošću od bolesti kvrgave kože ili je već imaju unutar svojih granica, složne su u nastojanjima da se taj proces što brže završi.

Financijsku pomoć tražit ćemo od Europske komisije kada se za to stvore uvjeti i kada budemo imali konkretnije procjene financijskih učinaka ovoga poremećaja na tržištu, kažu u Ministarstvu.

Ipak, valja naglasiti kako će štete nastale preventivnim cijepljenjem biti daleko manje od gubitka proizvodnoga potencijala u sektoru govedarstva, koji bi bio neizbježan u slučaju pojave bolesti.

Potrebne doze cjepiva za cijelu populaciju goveda u Hrvatskoj osigurane su mehanizmom interventnog uvoza iz Južnoafričke Republike, jer od dva cjepiva koja postoje u svijetu nijedno nije registrirano u nas ni na području cijele Europske unije.

Cjepiva su u središnjem i u regionalnim centrima u Hrvatskoj i spremna su za upotrebu. Cijena cjepiva, uključujući i transport, skladištenje i distribuciju, je 11,91 kn + PDV po dozi. Prvih 50.000 doza očekujemo uskoro od Europske komisije. Akcija cijepljenja svih goveda u Hrvatskoj, uključujući i cjepivo, stajat će oko 17 milijuna kuna. Ta su sredstva osigurana u Državnome proračunu.

Važno je napomenuti kako ova bolest nije zoonoza, odnosno ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude.

 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje