Objavljena studija

Pristup EU-a u trgovinskim pregovorima ispravan

Agrovijesti
Sporazum, dogovor Fotografija: Thinkstock
Ekonomska studija daje vrijedne informacije o potencijalnim efektima budućih trgovačkih sporazuma i potvrđuje trenutni EU pristup sistematičnoj zaštiti osjetljivih sektora

Europska komisija je prezentirala EU ministrima poljoprivrede zaključke Studije o kumulativnim efektima 12 budućih trgovačkih sporazuma u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, uključujući posebne rezultate za proizvođačke cijene i proizvodne količine za raspon proizvoda u vrijednosti od 30 posto EU izvoza u sektoru. 

Studija ilustrira potencijal za europske poljoprivredne proizvode na svjetskom tržištu, dok u isto vrijeme pokazuje osjetljivost posebnih poljoprivrednih sektora. Detaljno znanje o potencijalnim utjecajima će omogućiti Komisiji u informiranim izborima tijekom procesa pregovora.

Zbog ograničenja mogućih metodologija, raspon poljoprivrednih proizvoda za koje studija pruža detaljnu analizu nije moguć. Mogući dobici za važne proizvode koji imaju značajan izvozni potencijal – kao što su voće i povrće, vino, maslinovo ulje i prerađena hrana općenito – nije se mogla kvantificirati u detalje niti za dobitke poboljšane zaštitne oznake zemljopisnog podrijetla. Procjena se fokusira samo na efekte proizvedene iz recipročne liberalizacije uvoznih tarifa između EU i relevantnih trgovačkih partnera, ne uzimajući u obzir ostale odredbe s ekonomskim utjecajem (npr. smanjenje ne-tarifnih mjera, pogotovo sanitarnih i fitosanitarnih mjera). Utjecaj mjera korištenih od strane EU za zaštitu osjetljivih sektora u trgovačkim dogovorima, kao što su sistematično korištenje ograničenih tarifnih kvota također nije predmet ove procjene.

Studija kao takva nije predviđanje ili prognoza, već visoko teoretski primjer koji reflektira potencijalne rezultate uspješnog završetka pokrivenih sporazuma.

Komentirajući studiju, potpredsjednik Jyrki Katainen je rekao: „Sveukupna slika je pozitivna za visoko vrijedne europske poljoprivredne izvoze. Ova studija pokazuje da postoje osjetljivosti, međutim, fokusira se samo na jedan dio poljoprivrednog sektora i ne mjeri broj poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji imaju značajni izvozni rastući potencijal. Ovaj balans se u potpunosti reflektira u EU strategiji trgovačkih pregovora u kojima tražimo zaštitu naših osjetljivih sektora putem mjera kao što su tarifne kvote, maksimizirajući naše pozitivne interese gdje god je moguće.“ Rast, pogotovo u području prerađene hrane, također ima pozitivan efekt za primarni proizvodni sektor. EU izvozi poljoprivrednih roba podupiru 1.4 milijuna radnih mjesta i dodatnih 650.000 radnih mjesta u sektoru prerađene hrane koji ovisi o našoj sposobnosti izvoza. Cjelokupna EU ekonomija ima velike koristi od trgovine, kao što se pokazalo u nedavnom slobodnom trgovinskom sporazumu sa Južnom Korejom.“

EU zastava

Povjerenik Hogan je rekao da su „neke zemlje članice i sudionici iskazali zabrinutost zbog akumuliranog efekta bilateralnih trgovinskih sporazuma koje EU nastavlja i traži. Ova studija odgovara na ove brige i, na temelju pretpostavki, pokazuje da su koristi od trgovačkih sporazuma u poljoprivredi i u europskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru potpuno pozitivne.“

Hogan je također istakao da „je važno naglasiti da zaključci kumulativne studije o utjecaju nisu predviđanje uspješnog zaključenja ovih 12 trgovinskih sporazuma, jer su temeljeni na vrlo specifičnom setu pretpostavki koje se mogu i ne moraju, cjelokupno ili djelomično, reflektirati na pregovaračke pozicije EU-a u ovim sporazumima. Na primjer, studija ne uzima faktor mogućih  smanjenja ne-tarifnih mjera, za koje trenutno nema pouzdanih procjena. Korištenje tarifnih kvota za osjetljive proizvode jer važno za održavanje ravnoteže za EU poljoprivredu kao i za dobitke u izvozu kroz EU zaštitu zemljopisnog podrijetla.“

Značajni dobici predviđaju se za EU mliječni i sektor svinjskog mesa, dva sektora koja se godinama bore i koja sada pokazuju znakove oporavka. S druge strane, studija pokazuje osjetljivost za govedinu i rižu, oboje u terminima trgovinskih efekata i pada proizvođačkih cijena. Opseg utjecaja za ove različite proizvode varira ovisno o tome da li je imaju ambiciozniji ili više konzervativan scenarijo u studiji.

Rezultati studije također potvrđuju da je trenutni pristup EU-a u ograničavanju liberalizacije uvoza osjetljivih poljoprivrednih proizvoda u svim trgovinskim pregovorima ispravan. U slučaju sporazuma koji je nedavno postignut s Kanadom (CETA), EU će eliminirati 92,2 posto svojih poljoprivrednih tarifa pri ulasku sporazuma na snagu, a koji će dostići 93,8 posto nakon sedam godina. Dogovorene tarifne kvote za govedinu u CETA-i iznose do 45.838 tona, u fazama tijekom pet godina što je oko 0,6 posto ukupne EU potrošnje. Drugi primjer je riža: u trgovinskom dogovoru s Vijetnamom, EU će samo djelomično liberalizirati uvoz riže, s tarifnim kvotama koje predstavljaju oko 8 posto ukupnog EU uvoza, od kojeg će dvije trećine  biti izdvojeno za rižu koja nije proizvedena unutar EU ili će se dalje preraditi od strane EU industrije riže.

Rezultati studije prezentirati će se EU ministrima te se očekuje da će se nastaviti rasprava na Vijeću ministara poljoprivrede pod predsjedništvom Malte u siječnju. Studija o kumulativnim efektima na poljoprivrednu ne zamjenjuje šire i detaljnije procjene utjecaja i održivosti za svaki trgovinski pregovor. 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje