Mljekarski sektor na koljenima

Problemi mljekara čekaju i novog ministra

Agrovijesti
Mlijeko i krave Fotografija: Pixabay
Nastavlja se urušavanje sektora proizvodnje mlijeka. Otkup u studenom 2015. bio tek 471 tisuću tona, za 102 tisuće tona manje nego u 2011.

Otkup mlijeka u studenom 2015. dosegnuo je tek 471 tisuću tona, bio je manji za čak 102 tisuće tona od količina otkupljenih u studenom 2011. 

Istodobno je za više od 6.000 smanjen broj isporučitelja mlijeka, dok je prosječna isporuka po poljoprivrednom gospodarstvu između studenog 2011. i istog mjeseca 2015. rasla s 3.423 na 4.895 kilograma mlijeka. Time je mjesec studeni zapravo samo dodatno potvrdio daljnje urušavanje sektora mljekarstva (traje od 2009. i rekordnog otkupa od 675 tisuća tona) na koje ni Vlada RH ni Ministarstvo poljoprivrede u proteklom razdoblju uopće nisu reagirali, a kamoli ocijenili alarmantnim stanjem koje zahtijeva radikalnu intervenciju.

I Slovenija bolja

Prema dostupnim podacima Europske komisije, ovogodišnji rujan na razini EU-28 zaključen je s povećanjem otkupa od 1,5 posto. I dok se na razini cijele ove godine u Hrvatskoj može očekivati otkup od kakvih 510 tisuća tona (lani 522), u susjednoj Sloveniji hvale se godišnjom proizvodnjom od 550 tisuća tona, što je, tvrde, količina koja zadovoljava 120 posto lokalne potrošnje. Za razliku od Slovenaca koji prekomjernom proizvodnjom mogu servisirati ne samo domaću potražnju već i izvoz, hrvatsko tržište sve više pritišće i zatrpava uvoz.

Nakon ukidanja proizvodnih kvota početkom travnja ove godine u većem broju članica kao rezultat višegodišnje ciljane poljoprivredne politike bilježi se znatan rast proizvodnje mlijeka, primjerice u Belgiji, Irskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj... i prelijeva se na naše tržište. U Bruxellesu su na osnovi analiza izrađenih na parametrima zajedničkog EU prostora, ali i trendova evidentnih na globalnoj razini, nedavno objavili očekivanja do 2025. godine kako u stočarskoj, tako i u biljnoj proizvodnji te pratećoj industriji.

U mliječnom sektoru, stoji u projekcijama Europske komisije, u promatranom razdoblju predviđa se pad broja mliječnih krava za osam posto uz povećanje proizvodnje mlijeka po kravi za 18 posto, te rast ukupne proizvodnje i prerade kravljeg mlijeka za 9 posto. U samo godinu dana, točnije između mjeseca studenog prošle i pretprošle godine, s hrvatskih farmi u klaonicama je završilo gotovo 5.700 mliječnih grla. Unatoč paralelnom rastu otkupljenih količina po farmi, micanje ovako velikog broja krava za rezultat ima pad ukupno otkupljenih količina, što je svakako jedan od izazova koji čekaju buduću vladu RH. 

Bez mljekara

Proizvodnja mlijeka strateški je interes svake članice, no Hrvatska je višegodišnjim nemarom mjerodavnih adresa itekako zakazala u tom segmentu. Premda je proizvodnja iz godine u godinu sve manja, a uvoz je eksplodirao, u aktualnom natječaju za mjeru 4. iz Programa ruralnog razvoja nema ni mliječnih farmi, ni tova junadi. Izdašne potpore, u visini od 50 do čak 90 posto za nova ulaganja, mogu dobiti gospodarstva koja namjeravaju investirati u svinjogojstvo i peradarstvo te u voće i povrće.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje