Glavne karakteristike agruma u RH

Produktivnost nasada agruma u Hrvatskoj zaostaje za zemljama sa razvijenom proizvodnjom

Agrovijesti
Neretvanske mandarine Fotografija: Damir Špehar/PIXSELL
Sama produktivnost nasada agruma Republike Hrvatske uvelike zaostaje za produktivnošću u zemljama gdje postoji razvijeno agrumarstvo. Kao glavni preduvjeti za proizvodnju još veće količine agruma potrebna je primjena suvremenih tehnoloških zahvata, ali i proizvodnja i sadnja zdravog sadnog materijala koji bi trebao biti testiran na viruse.

Agrume iz roda Citrus sačinjavaju biljke čija malena, zimzelena, grmolika stabla izrastu visine između 5 i 15 metara. Najčešće rastu između 40º sjeverne geografske širine i 40º južne geografske širine. Posebno su osjetljivi na hladnoću i prema tome uzgajivači trebaju vršiti posebnu brigu oko same zaštite stabla agruma od hladnoće. Biljke agruma prve plodove dobivaju nakon 3 – 5 godina nakon sadnje, a puna ekonomičnost nasada javlja se nakon 8 – 10 godina od sadnje. Plodovi citrusa mogu biti dugi od 4 do 30 centimetara i biti promjera od 4 do 20 centimetara. Izrazito su bogati hesperidinom koji pozitivno djeluje kao antioksidans na organizam čovjeka. Agrumi su također bogat izvor vitamina C.

Najznačajniji agrumi Republike Hrvatske

Kao najznačajnije agrume na području Republike Hrvatske svakako je potrebno spomenuti limun, naranču i mandarinu.

U Republici Hrvatskoj javlja se velika potražnja za agrumima. U zimskim mjesecima javlja se najveća potražnja za limunom kada se limun najviše koristi kao dodatak za čaj, dok se tijekom ljetnih mjeseci javlja najveća potražnja za narančama i mandarinama koje su osvježavajuće voće u ljetnim mjesecima.

U Republici Hrvatskoj proizvodnja i prodaja agruma ima dugu tradiciju, pa je tako zabilježeno da je 1923. u Dalmaciji bilo 10.800 stabala agruma. Strukturu proizvodnje agruma u RH dominantno zauzima mandarina s 95% udjela svih površina pod agrumima, a slijede naranča (više od 40 ha) i limun (oko 30 ha).

Sama produktivnost nasada agruma Republike Hrvatske uvelike zaostaje za produktivnošću u zemljama gdje postoji razvijeno agrumarstvo. Kao glavni preduvjeti za proizvodnju još veće količine agruma potrebna je primjena suvremenih tehnoloških zahvata, ali i proizvodnja i sadnja zdravog sadnog materijala koji bi trebao biti testiran na viruse.

Proizvodni kapaciteti proizvodnje agruma u Republici Hrvatskoj

S obzirom na specifičnosti unutar uzgojnog područja agruma u Republici Hrvatskoj, razlikuju se sljedeće zone uzgoja:

- Dubrovačko područje,

- Neretvansko područje,

- Splitsko obalno područje,

- Lošinjsko- zadarska otočna skupina,

- Zapadni obalni pojas Istre.

Pogodna tla za proizvodnju agruma nalaze se na čitavom dubrovačkom obalnom području (Konavle, Župa Dubrovačka, Rijeka Dubrovačka, područje do rta poluotoka Pelješca s otocima: Koločep, Lopud, Šipan i Mljet), zatim agrumarski položaji na otocima Korčula, Lastovo, Hvar i Vis. Uz to su povoljni edafski uvjeti na području Opuzena i cijele neretvanske „blatije“, gdje je danas najviše agruma.

Agrumi u RH

Značajan problem kod agrumarstva su visoke cijene u odnosu na uvozne agrume pa se građani Republike Hrvatske zbog manjih primanja odlučuju na kupnju jeftinijih agruma iz uvoza.

S obzirom na dostupnost statističkih podataka o samoj količini utrošenih agruma u kućanstvima diljem Republike Hrvatske može se zaključiti kako se javlja stabilan trend potražnje za agrumima. Smatra se kako bi se sama potrošnja agruma uvelike povećala kada bi se cijene domaćih agruma barem približno ujednačile sa cijenom uvoznih agruma.

Potrošnja agruma u RH
Proizvođačka cijena agruma

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje