Održiva poljoprivreda

Proizvođači mesa i mlijeka imaju veću emisiju plinova sa efektom staklenika od naftnih kompanija

Agrovijesti
Moderna farma Fotografija: Pixabay
Ukupna emisija 20 vodećih u svijetu mesnih kompanija i mljekara premašuje emisije cijelih država poput Njemačke, Kanade, Australije ili Velike Britanije.

Najveće korporacije u sektorima mlijeka i mesa - JBS, Tyson, Cargill, Dairy Farmers of America i Fonterra, zajedno su odgovorne za veću emisiju stakleničkih plinova na godišnjoj razini nego vodeći naftaši poput ExxonMobil, Shell or BP, upozorava se u novoj studiji.

Ukupna emisija 20 vodećih u svijetu mesnih kompanija i mljekara premašuje emisije cijelih država poput Njemačke, Kanade, Australije ili Velike Britanije.

Cilj izveštaja "Nemoguća emisija - kako velike mesne i mliječne kompanije griju planet", koji su objavili Institut za poljoprivredu i trgovinsku politiku (IATP) i nevladina organizacija Zrno (Grain), je da ukaže na efekte industrija mesa i mlijeka na klimu.

"Za razliku od kompanija u energetskom sektoru, doprinos velikih mesnih i mliječnih kompanija klimatskim promjenama nije pod velikom pažnjom javnosti. To je dijelom posljedica nedostatka javnih informacija o njhovom doprinosu emisiji plinova s aučinkom staklenika", navodi se u izveštaju.

Naime, među 35 najvećih proizvođača govedine, svinjetine, peradi i mliječnih proizvoda koji mjere svoje emisije plinova samo četiri - NH Foods (Japan), Nestlé (Švicarska), FrieslandCampina (Nizozemska) i Danone (Francuska) – objavljuju kompletne i kredibilne procjene emisije.

Ako se gleda prema sektorima najveća emisija dolazi od mliječnih i mesnih kompanija iz regije vodećih izvoznika mesa i mliječnih proizvoda - SAD i Kanade, EU, Brazila i Argentine, Australije i Novog Zelanda.

Te regije zaslužne su za 43% svjetske emisije iz proizvodnje mesa i mleka iako u njima živi samo 15% globalne populacije, navodi se u izveštaju.

"Ako energetika, transport i drugi sektori uspješno smanjuju emisiju u skladu sa ciljevima Pariškog sporazuma dok kompanije iz mesne i mliječne industrije nastavalju povećavati proizvodnju, sektor stočarstva imat će sve veći i veći udio u svjetskom proračun emisije stakleničkih plinova od 13 gigatona", upozorava se u izvještaju.

Kako se dodaje, po scenariju poslovanja uobičajenim tempom, stočarstvo može pokriti više od 80% tog proračuna i tako onemogućiti zadržavanje rasta globalne temperature na do 1,5 stupnjeva.

Komentirajući rezultate istraživanja, Shefali Sharma,direktorica Institute for Agriculture and Trade policy (IATP) rekla je da ne postoji "jeftino meso".

"Desetljećima masovnu proizvodnju mesa i mlijeka omogućavaju farmeri koji su plaćeni manje nego što su im troškovi proizvodnje, eksploatirani radnici i porezni obvznici koji plaćaju račun za zagađenje vode, zraka i zemljišta od strane velikih mliječnih i mesnih kompanija", kazala je, te dodala da je vrijeme da shvatimo kako je pretjerana potrošnja direktno povezana sa subvencijama koje se daju industriji da nastavi krčiti šume, pustošiti prirodne resurse i pretjeranom upotrebom antibiotika izaziva veliku opasnost za javno zdravlje. "Izvještaj pokazuje njihov ključni doprinos promjenama klime", rekla je  Sharma.

Održivi sustav

U Europi su sve glasniji i sve brojniji oni koji se zalažu za održiviji sustav proizvodnje hrane.

"Tranzicija na održivu poljoprivredu i prehrambenu industriju je ključna. Izmjene načina proizvodnje, prerade, distribucije i potrošnje hrane treba ići istodobno, a Europa treba u tom predvoditi. Zato nam je potrebna Zajednička politika u sektoru hrane", rekao je u svibnju za EURACTIV.com belgijski stručnjak Olivier de Schutter koji je bio specijalni izvjestitelj UN za pitanje prava na hranu.

Razvoj kratkih lanaca opskrbe, gdje se uklanjaju posrednici između poljoprivrednika i potrošača, također zadobija sve veću pažnju jer unaprjeđuje ekološki utjecaj poljoprivrede i financijski jača farmere.

U 2015. godini 15% poljoprivrednika prodavalo je polovinu svojih proizuvoda kroz te kraće lance opskrbe, pokazala je studija Istraživačke službe Europskog parlamenta (EPRS).

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje