1. Međunarodna konferencija i izložba “Spirit of Rakia”

Proizvodnja i potrošnja rakija raste, a Hrvatska je s potrošnjom od oko 12 litara po glavi stanovnika ispod europskog prosjeka

Agrovijesti
KOnferencija Spirit Rakia Fotografija: Agrobiz Pogledajte galeriju
Proizvodnjom voćnih rakija u Hrvatskoj bavi se nekoliko velikih i puno malih proizvođača čiji se broj neprestano povećava. Prema Carinskoj upravi, sredinom 2017. godine u Hrvatskoj je bilo 41.650 registriranih malih proizvođača jakog alkoholnog pića, ali manji broje se pojavljuje i na tržištu. Raste proizvodnja i potrošnja rakija, iako je Hrvatska po potrošnji per capita ispod europskog prosjeka. Prema nepouzdanim podacima, u Hrvatskoj se troši oko 12 litara per capita

U Puli je otvorena 1. Međunarodna konferencija i izložba “Spirit of Rakia”, kao takva po prvi puta u Hrvatskoj, a sudjeluju predstavnici zemalja srednje i jugoistočne Europe. Skup je zamišljen kao mjesto susreta znanstvenika, stručnjaka, proizvođača rakija i opreme te potrošača iz Hrvatske, najviše iz susjednih ali i drugih zemalja cijele Europe.

Osnovni cilj Konferencije je izgradnja više razine znanstveno stručnih znanja o voćnim rakijama, ali i o drugim jakim alkoholnim pićima, s ciljem unapređenja njihove proizvodnje i promocije njihove tradicijske i gastronomske vrijednosti.

KOnferencija Spirit Rakia

Voćne rakije su jedan od poznatijih hrvatskih autohtonih proizvoda. Proizvodi(la) se skoro u svakoj seoskoj kući, najčešće za osobnu potrošnju te za poklon. S rakijom obilježavalo rađanje, život ali umiranje. S njome se radovalo, ali i tugovalo. S njome se dočekivalo ali i ispraćalo. Nekada se najmanje se proizvodila za tržište, ali se to mijenja zadnjih godina. U Hrvatskoj skoro da i nema voćne vrste od koje se ne proizvodi rakija ili liker. Tome pogoduju bioraznolikost te klimatske i pedološke vrijednosti. Ipak su najpoznatije rakije su šljivovica i lozovača, kaže predsjednik Organizacijskog odbora konferencije profesor Agronomskog fakulteta Ivo Grgić. 

KOnferencija Spirit Rakia

Po rakiji je Hrvatska prepoznatljiva i u svijetu. Tome je pridonio i razvitak turizma kada rakija postaje kompatibilan proizvod te je često neizbježan, koristan suvenir za mnoge inozemne turiste. Proizvodnjom rakija više se ne bave samo veći proizvođači, do sada već etablirani na tržištu, nego i veliki broj manjih proizvođača. Zbog toga se sve više koriste EU sredstva u podizanju tehnologije proizvodnje te osmišljenom tržnom nastupu, od izgleda boce do označavanja, dodaje.

Rakija je piće s najvećim nadzorom države u proizvodnji, prometu te potrošnji. Kako spada u jaka alkoholna piće, prodaja i pijenje zabranjeni su mlađima od 18 godina. Često se, zbog nekulture konzumacije, navodi da u prevelikim količinama izaziva ovisnost i ima dugoročne posljedice za zdravlje, pa se često agresivno vode i vrlo negativne kampanje. Zbog toga je zabranjeno njeno reklamiranje, a dodatno se opterećuje i visokim novčanim davanjima (npr. trošarine), ističe Grgić. 

Na konferenciji je istkanuto kako je uporaba rakija značajna u gastronomiji, slastičarstvu i šire te ona postaje sve prepoznatljiviji međunarodni proizvod sa jakom razmjenom na svjetskom tržištu. Mnogi potrošači žele probati novo, različito, posebno ako je visoke kakvoće i nije nezdravo u ograničenim količinama, odnosno s manjim udjelom alkohola, što se kod mnogih voćnih rakija i postiže. Također, određeni potrošači su spremni kupovati specifične rakije bez obzira na cijenu, jer smatraju jako važnim dodatna svojstva rakija kao što su rijetkost, kvaliteta, porijeklo, i sl.

KOnferencija Spirit Rakia

Proizvodnjom voćnih rakija u Hrvatskoj bavi se nekoliko velikih i puno malih proizvođača čiji se broj neprestano povećava. Prema Carinskoj upravi, sredinom 2017. godine u Hrvatskoj je bilo 41.650 registriranih malih proizvođača jakog alkoholnog pića, ali manji broje se pojavljuje i na tržištu. Raste proizvodnja i potrošnja rakija, iako je Hrvatska po potrošnji per capita ispod europskog prosjeka. Prema nepouzdanim podacima, u Hrvatskoj se troši oko 12 litara per capita. Velika prijetnja voćnim rakijama je agresivni marketing i financijska snaga u industriji konkurentskih pića, podaci su izneseni na ovoj konferenciji.

KOnferencija Spirit Rakia

Povećava se vanjskotrgovinska razmjena te Hrvatska kod rakija ostvaruje vanjskotrgovinski suficit. U 2018. godini smo izvezli oko 2.315 tona voćnih rakija u vrijednosti od 7,5 milijuna eura. Istodobno uvoz je 1.450 tona odnosno 5,1 milijun eura. U zadnjih pet godina povećava se vanjskotrgovinska razmjena pri čemu brže raste uvoz nego izvoz, što pokazuje potencijal domaćeg tržišta voćnih rakija.

Veliki problem predstavlja sivo tržište koje se u Hrvatskoj procjenjuje na više od 40 posto godišnje proizvodnje jakih alkoholnih pića.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje