Tjedna analiza

Proizvodnja mlijeka: Postoji li mjere koje mogu zaustaviti potpuno urušavanje sektora?

Agrovijesti
Mlijeko Fotografija: Thinkstock
Broj isporučitelja se u 2016. smanjio za 17%, a isporučena količina mlijeka za 4,5%. U siječnju je otkupljeno 7,5% manje u odnosu na isti mjesec 2015.

Proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj već godinama prate negativni trendovi. Koliko se o tome govori, upozorava, a ne tako davno smo imali i velike prosvjede, te uz sve potpore koje izdvajaju za proizvodnju mlijeka, rezultati su jednostavno poražavajući. Nismo godinama našli rješenje za zaustavljanje negativnog trenda. Očigledno je da nešto ne radimo dobro, a sasvim je sigurno da se ne radi dovoljno za spas ovog sektora, stoji u analizi sektora koji je objavio Poslovni dnevnik.

 Posljednjih je godina došlo do velikog pada broja farmi koje se bave mliječnim govedarstvo, pada broje krava, pada proizvodnje mlijeka. Treba istaknuti kako je veliki utjecaj na pad sektora i odustajanje od proizvodnje imala pojava aflatoksina u mlijeku, a tijekom prošle godine i pojava bolesti kvrgave kože.

Ono što je ipak pozitivno je da smo značajno povećali proizvodnju mlijeka po isporučiteljima i produktivnost raste, promatrano po proizvodnji mlijeka koju proizvede jedna krava. Mlijeko koje se isporučuje mljekarskoj industriji je vrhunske i EU kvalitete po pokazateljima kontrole mliječnosti koje provodi Hrvatska poljoprivredna agencija.

Trendovi koji se dešavaju u Hrvatskoj događali su se i u zemljama EU pa i na svjetskoj razini. Svugdje je došlo do velikog smanjenja broja farmi ali i povećanja proizvodnje na većim farmama, uz visok rast produktivnosti.

U razdoblju od 2003. do 2010.  broj proizvođača (u EU 27) pao je za 47%  (sa 3.199.420 na 1.701.090 proizvođača mlijeka) uz rast prosječnog broja krava sa 30 na 42 krave po farmi i značajan rast proizvodnje mlijeka po kravi. No, nema zemlje koja kontinuirano gubi proizvodnju mlijeka i svoje potrebe u industriji, ali i na tržištu maloprodaje zadovoljava uvozom, kao što je slučaj već godinama u Hrvatskoj.

Od rekorda do dna

Farma krava
Proizvodnja mlijeka je dostigla najveću razinu 1987. kada je proizvedeno više od 1 milijarde kg. U 2007 proizvodnja je bila 834 milijuna kg od kojih je 673 milijuna kg predano u otkup prerađivačima. Prošle godine proizvodnja nam pada ispod 600 milijuna kg, a otkup ispod 500 milijuna kg. HPA je objavila podataka kako je 2016. završila sa otkupom od 489, 6 milijuna kg koje su sa 6811 farmi isporučene otkupljivačima. Broj isporučitelja se u 2016 godini smanjio za 17 posto, a isporučena količina mlijeka za 4,5 posto.

Podaci za siječanj ove godine nimalo ne ohrabruju. Otkupljeno je 39,47 milijuna kg mlijeka što je pad za daljnjih 7,5 posto u odnosu na isti mjesec 2016. kada je otkupljeno  42,68 milijuna kg. Prema podacima Eurostata samo je Slovačka u razdoblju siječanj–studeni 2016 godine imala lošije podatke od Hrvatske. Hrvatska je pala u isporuci mlijeka za 4,5 posto, a Slovačka 4,8 posto te Portugal 4,4 posto. Veliki broj zemalja je povećao svoju proizvodnju kao npr. Slovenija 4,3%, Italija 3,2%, Poljska 2,4%, Irska, Rumunjska i Bugarska preko 4%, a Nizozemska preko 8%.

Jedan od pokazatelja koji se redovito prati uz broj krava te proizvodnju i isporuku je prosječna mjesečna ili godišnja isporuka mlijeka po kravi. Hrvataka je po prosječnoj isporuci koju postiže po kravi na začalju EU odmah iza Rumunjske i Bugarske.

 Porazna produktivnost

Sir
Iako smo zadnjih godina znatno povećali produktivnost ona je još uvijek prema podacima Eurostata 36 posto niža od prosjeka EU. U 2015 godini prosjek EU 28 je bio 6.859 kg mlijeka mjesečno po grlu, a u Hrvatskoj 4.393 kg.

Najuspješnija Danska ostvaruje prosjek od 9.361 kg mjesečno ili 54% više od našeg prosjeka. Ovaj pokazatelj je jedan od najznačajnijih za konkurentnost mliječnog sektora ali ne i jedini, što je vidljivo u slučaju Rumunjske i Bugarske koje znatno zaostaju u prosječnoj isporuci mlijeka po kravi, ali ipak njihova nacionalna proizvodnja znatno raste.

Kada bi Hrvataka krava prosječno mjesečno davala količine na razini EU prosjeka sa sadašnjim brojem mliječnih krava od 160.000 komada ostvarili bi proizvodnju preko 1 milijardu kg  godišnje mlijeka što bi nam bilo sasvim dovoljno za vlastite potrebe, turističku potrošnju te proizvodnju mliječnih prerađevina.

Proizvodnja mlijeka je jako važna za hrvatsku poljoprivredu 

Prosvjed - s kravama ušli u trgovački centar Asda
Ona čini 10 posto prihoda  poljoprivredne proizvodnje u razdoblju 2013 – 2015. Još 2013 to je bilo skoro 13 posto. Značaj ovog sektora je velik zbog gospodarskih razloga ali još više zbog socioekonomskih, te očuvanja ruralnih prostora i stanovništva ali i okolišnih razloga. Što se tiče visine potpora za farmere iz sektora proizvodnje mlijeka u okviru izravnih potpora one su poprilično visoke.

Gotovo 50% dozvoljenih sredstava za isplatu proizvodno-vezanih potpora usmjereno je za mliječno govedarstvo. Uz tu potporu izdvajaju se i sredstava za sadnju proteinskih usjeva koja su namjenjena ponajprije za stočare. Plaćaju se i određene potpore iz prethodnog programskog razdoblja utvrđene za iznimno osjetljive sektore. Sve te potpore koje se isplaćuju evidentno nisu dovoljne za njihovu konkurentnost u odnosu na njihove kolege iz EU zemalja iz kojih se mlijeko uvozi.

Proizvođači iz EU zemalja godinama koriste vrlo značajna sredstava iz fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj. Naši proizvođači, možemo slobodno reći, novac za ruralni razvoj još nisu vidjeli. Početkom travnja  2015 prestale su važiti mliječne kvote i EU proizvođači su počeli proizvoditi vrlo velike količine mlijeka za što su se godinama pripremali. Razlog zašto je EU donijela odluku o ukidanju mliječnih kvota je to što potrošnja mlijeka na svjetskoj razini raste te sa proizvodnim ograničenjima proizvođači nisu mogli zadovoljiti potrebe u izvozu mliječnih proizvoda. Ruskim embargom tržište se značajno  promijenilo. Nastali su veliki viškovi, a cijene su  znatno pale i to je utjecalo da je naše tržište preplavilo jeftino mlijeko. Hrvatski proizvođači sa niskom konkurentnošću, velikim kreditima i sa vrlo visokim kamatama te sve manjim brojem stoke, ali objektivno i nižim potporama od njihove konkurencije bježe iz sektora. Uz to treba istaknuti i daleko skromnije znanja o novim tehnologijema, kao i činjenicu da su neorganizirani i neudruženi zbog čega napuštaju proizvodnju mlijeka, ali često i poljoprivredu.

Što su učinili u EU - udruživanje spasilo sektor

EU je za ovaj izuzetno osjetljiv sektor predložila tzv. Mliječni paket koji uključuje udruživanje proizvođača mlijeka, pa tako danas 75 posto isporuka mlijeka pokrivaju udruženi proizvođači preko proizvođačih organizacija. Regulirani su i ugovorni odnosi između udruženih proizvođača i otkupljivača (mliječnih industrija). Takvi ugovori moraju biti od interesa i za jednu i za druga ugovornu stranu, a država mora imati ulogu regulatora i kontrole da se poštuju fer tržišni uvjeti. Bitno je i ulaganje u razvoj proizvoda veće dodane vrijednosti

Hrvatska ako želi zaustaviti pad proizvodnje i sačuvati sektor mora što prije donijeti nacionalnu strategiju razvoja mliječnog govedarstva. U Programu ruralnog razvoja odmah utvrditi mjere koje će doprinijeti jačanju sektora kao npr. dobrobit životinja, utvrditi kako kroz mjere energetske učinkovitosti omogućiti snižavanje troškova energije koji uz stočnu hranu čine najveći dio troškova. Tu su i razni administrativni i veterinarski troškovi koje je moguće smanjiti i drugi koji opterećuju proizvođače i utječu na konkurentnost. Smanjenje PDV na poljoprivredne inpute je značajna mjere i imati će pozitivan učinak ali neće biti dovoljna. Ono što nikako ne smijemo zaboraviti je financiranje. Postojeći krediti i jamstva koje daju poslovne banke i HBOR te HAMAG Bicro nisu zadovoljavajući da bi sektor bio konkurentan. Potrebno je hitno razmotriti i druge financijske instrumente koje su zemlje članice primjenjivale za sektor ali i poljoprivredu u cijelosti.

Cijelu analizu sa podacima i grafikonima možete pročitati OVDJE.

Okrugli stol "Vinarstvo RH u 2016: Pritisak na cijene i bolja kontrola kvaliteta vina na tržištu", Zvjezdana Blažić, neovisna konzultantica, Geja savjetovanja

 

  • Avatar
    limun 21. Veljača 2017. u 13:05 Veliki krediti sa vrlo visokim kamatama i nekonkurentnost u svemu prema EU proizvođačima. Skupa energija i stočna hrana. To se ne može nadoknaditi nikako a kamo s nekom dobrobiti. Čista iluzija zadnjih 15 godina, koja dolazi na naplatu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje