Mljekarski sektor se i dalje urušava

Proizvodnja mlijeka u šest godina pala 20 posto, a uvoz povećan čak 300 posto

Agrovijesti
Mljekar Fotografija: Thinkstock
Podaci Croatiastočara pokazuju kako je u prošloj godini otkup mlijeka iznosio 476.773 tona, što je tri posto manje nego godinu ranije, a čak 20 posto manje nego u 2012. godini, kada je otkup iznosio 602.358 tona. Prošle godine je uvoz mlijeka rastao za dodatnih dva posto na 165.197 tona, dok je u odnosu na 2012. taj rast čak 300 posto jer smo u toj godini uvezli tek 42.382 tona mlijeka.

Nastavak negativnih trendova - smanjenja broja krava, proizvodnje mlijeka, niske proizvodnosti, nedostatka rasplodnog ženskog podmlatka, te uvoz mlijeka ugrožava opstojnost cjelokupnog sektora govedarstva i mljekarstva te prateće industrije. Zbog toga je nužno oformiti tim za izradu vladinog projekta revitalizacije govedarstva u Republici Hrvatskoj u narednom srednjoročnom periodu, zaključak je analize financijskih rezultata poslovanja mliječnog sektora u 2017. godini koju je izradio Croatiastočar.

Podaci Croatiastočara pokazuju kako je u prošloj godini otkup mlijeka iznosio 476.773 tona, što je tri posto manje nego godinu ranije, a čak 20 posto manje nego u 2012. godini, kada je otkup iznosio 602.358 tona. Prošle godine je uvoz mlijeka rastao za dodatnih dva posto na 165.197 tona, dok je u odnosu na 2012. taj rast čak 300 posto jer smo u toj godini uvezli tek 42.382 tona mlijeka.

Industrija prerade mlijeka iz godine u godinu je suočena sa sve većim nedostatkom osnovne sirovine tj. mlijeka za preradu. U zadnje dvije godine uvoz mlijeka, izračunato ekvivalentom mlijeka u mliječnim proizvodima, nadilazi domaći otkup. Samodostatnost u sektoru tj. odnos domaćeg otkupa mlijeka te ukupne potrošnje u prošloj godini iznosila je svega 53 posto, kaže Branko Bobetić direktor Croatiastočara.

Sve ove negativnost loše se održavaju i na cijelo financijsko poslovanje kako proizvođača mlijeka tako i industrije prerade. Mljekare su tako u 2017. smanjile dobit za 50 posto, sa 163 milijuna kuna iz 2016, na lanjskih 77,7 milijuna kuna. Bobetić, kaže kako su poslovni prihodi industrije prerade mlijeka u prošloj godini imali rast od 10 posto, ali su joj isto tako rasli i poslovni rashodi.

„Ukupni financijski prihodi te financijski rashodi u 2017. godini negativno su utjecali na poslovanje mliječne industrije za više od 100 milijuna kuna pa je i prepolovljena ostvarena dobit u 2017. godini. Ukupni prihodi bilježe rast od 8 posto, a ukupni rashodi bilježe rast od 10 post u odnosu na 2016. godinu, dodaje Bobetić, te kaže kako operativna dobit bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu, udio EBIT-a u poslovnom prihodu ispod je 2 posto, a udio EBITDA u poslovnom prihodu je oko 4 posto.

Analiza pokazuje da su u 2017. godini otkupne cijene mlijeka bile veće za oko 5 posto dok su prosječne veleprodajne cijene mliječnih proizvoda bile veće za oko 6 posto. Prihod od prodaje u inozemstvu povećan je za 11 posto, ali je povećana ukupna vrijednost uvoza za 23 posto.

„Dugoročne obveze poduzetnika značajno su povećane za više od 50 posto dok su obveze prema dobavljačima ostale na razini prethodne godine. Zbog kontinuiranog trenda rasta uvoza mliječnih proizvoda nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU u sektoru mliječne industrije iz godine u godinu je prisutna deflacija veleprodajnih cijena mliječnih proizvoda u odnosu na 2013. godinu posebno u segmentu sireva, a slična je situacija i kod ostalih mliječnih proizvoda što je vidljivo iz pregleda tržnih cijena u zadnjih pet godina, ističe Bobetić.

Dobit sektora proizvodnje mlijeka manja od poticaja

Ništa bolja financijska situacija nije ni kod primarne proizvodnje. Prema agregiranim financijskim izvješćima uzgajivači mliječnih krava smanjili su poslovni prihod za jeda posto unatoč rastu otkupne cijene mlijeka. Poslovni rashodi u sektoru veći su za tri posto, a unutar poslovnih rashoda materijalni troškovi povećani su za pet posto.

„Zbog pada poslovnih prihoda te rasta poslovnih rashoda sektor je u prošloj godini smanjio konsolidiranu dobit za 40 posto te je ukupna dobit sektora manja od prihoda subvencija koje su u sektoru veće za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu. Cjelokupni sektor primarne proizvodnje mlijeka karakterizira iznimno velik trend pada broja mliječnih krava koji je u zadnjih pet godina prosječno godišnje višestruko veći od prosjeka ostalih EU članica.

Podaci pokazuju da je Hrvatska prošle godine smanjila broj krava za novih četiri posto na 145.221 muznih krava, dok ih je primjerice u 2012. godini bilo 167.491.

„Unatoč smanjenju domaće teladi i dalje se održava godišnje klanje domaće teladi što ima za posljedicu iznimno visoku nedostatnost telad i za tov domaćeg podrijetla, a poglavito za uzgoj rasplodnog ženskog podmlatka što je vidljivo iz disproporcije stanja ženskog rasplodnog podmlatka do godine dana u Hrvatskoj u o odnosu na ostale članice EU, objašnjava Bobetić.

Brojke:

476.773 tona otkupljeno je mlijeka u 2017. godini što je tri posto manje nego godinu ranije

602.368 tona mlijeka otkupljeno je u 2012 godini

436.360 tona ukupna je proizvodnja mliječnih proizvoda u 2017 godini

165.197 tona iznosio je uvoz mlijeka u prošloj godini

42.382 tona bio je uvoz mlijeka u 2012. godini

7026 broj je isporučitelja mlijeka prošle godine, što je za 1519 farmi manje nego godinu ranije, a čak 5613 u odnosu na 2013 godinu

50 posto manja je dobit industrije mlijeka u prošloj godini

2,343 kune iznosila je otkupna cijena mlijeka u prošloj godini, dok je primjerice u 2014 bila 2,716 kuna za kilogram.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje