Eurostat objavio podatke o proizvodnji tjestenine

Proizvodnja u Hrvatskoj raste, ali i dalje 56 posto dolazi iz uvoza

Agrovijesti
Tjestenina s kukcima Fotografija: Pasta Délices
Hrvatska nesumnjivo ima bogatu gastronomsku ponudu i tradiciju, u kojoj značajno mjesto zauzima tjestenina, šurlice, rezanci, fuži, taškrle, pljukanci..., kaže direktor novinsko-nakladničke kuće Robinson Stjepan Odobašić, koja je glavni organizator ovogodišnjeg internacionalnog kongresa tjesteničarstvo „Conpasta“. Kongres proizvođača,, deseti po redu održat će se početkom studenog u Karlovcu, a na njemu će se govoriti o problemima u ovoj proizvodnji.

Proizvodnja tjestenine u EU povećana je u deset godina za 51 posto na 5,3 milijuna tona, a Hrvatska proizvodnja, iako također bilježi rast, još uvijek je na razini statističke greške u ukupnoj proizvodnje EU. Službeni podaci za Hrvatsku govore da se u deset godina potrošnja tjestenine gotovo udvostručila, s prijašnjih 3,9 kilograma po glavi stanovnika na 7,3 kilograma. Hrvati godišnje konzumiraju blizu 40.000 tona tjestenine, a od ranijih 6.500 tona proizvodnih tona godišnje, napravljen je iskorak pa danas proizvodimo 22.000 tona.

Hrvatska nesumnjivo ima bogatu gastronomsku ponudu i tradiciju, u kojoj značajno mjesto zauzima tjestenina, šurlice, rezanci, fuži, taškrle, pljukanci..., kaže direktor novinsko-nakladničke kuće Robinson Stjepan Odobašić, koja je glavni organizator ovogodišnjeg internacionalnog kongresa tjesteničarstvo „Conpasta“. Kongres proizvođača,, deseti po redu održat će se početkom studenog u Karlovcu, a na njemu će se govoriti o problemima u ovoj proizvodnji.

Odobašić ističe kako je poznato da je tjestenina dio bogate kulinarske tradicije i posebnosti, te da je u hrvatskim recepturama odoljela globalnim trendovima, a mnogi hrvatski restorani upravo su prepoznatljivi po atraktivnosti, kvaliteti i autentičnosti kulinarske tjesteničarske ponude.

Tjesteničarska branša u Hrvatskoj bilježi zanimljive rezultate u posljednjih deset godina. Dio njih je pozitivan a dio nije, kaže. Potrošnja bilježi daljnji trend porasta, no to je još uvijek premalo u odnosu na razvijene europske zemlje. Dovoljno je reći samo da naši susjedi Slovenci godišnje konzumiraju tri puta više tjestenine nego mi u Hrvatskoj, kaže Odobašić.

Od prijašnjih 6.500 tona proizvodnih tona godišnje Hrvatska je napravila znatan iskorak pa danas proizvodi 22.000 tona, no to je još uvijek kap u moru u odnosu na Italiju koja s 3,8 milijuna tona proizvedene tjestenine u 2016. u vrijednosti 3,9 milijardi eura, bila zaslužna za oko 70 posto proizvedene količine u EU i vrijednosti od 69 posto.

Mi smo malo bolji od Jordana, kao pustinjske zemlje, koja proizvodi 20.000 tona godišnje, ističe Odobašić.

Proizvodnjom tjestenine, uz nekoliko većih proizvođača, bave se uglavnom mali i srednji poduzetnici i svojim primjerom pokazuju svoju važnost i srčanost. U posljednjih nekoliko godina isprofiliralo se nekoliko značajnijih proizvođača koji su primjenjujući nova tehnološka iskustva znatno povećali proizvodnju pa čak započeli izvoziti tjesteninu na europsko tržište i tržište zemalja ex Jugoslavije.

Tjestenina

Kreću i izvozni poslovi i za arapske zemlje uz obavezno dobivanje halal certifikata, no unatoč tome još uvijek je postotak uvoza tjestenine u Hrvatsku izuzetno visok, što zabrinjava, kao I ogromno sivo tržište.

Nitko ne zna koliko se točno tjestenine proizvede, jer ima puno sive ekonomije, naročito na otocima Primorju i Dalmaciji. Nonine pašte su hit među ugostiteljima, sve se plaća na „crno“ no turistička sezona čini svoje, kaže ovaj stručnjak. U Hrvatskoj se proizvodnjom bavi 23 proizvođača tjestenina, trend uvoza i dalje se smanjuje, no usporedimo li podatak da Mađari godišnje uvoze samo 7 % tjestenine, Austrija 14 %, onda je očito da je hrvatska tjesteničarska branša još uvijek nedovoljno agilna.

Kako razviti domaće potencijale i parirati uvoznoj tjestenini. Kako privoljeti domaće trgovačke lance, a posebice hrvatski hotelijersko-restoraterski i turistički sektor da sve više potpisuje narudžbenice za domaćom tjesteninom, bit će neki od tema spomenutom kongresu tjesteničarstvo „Conpasta“.

Zanimljivo je i da Hrvatska nema niti jednu zaštićenu tjesteninu, dok je u Europi godišnji promet zaštićenim delicijama blizu 50 milijardi eura.

„Domaća hrana je brand kojeg moramo razviti i intenzivirati, tjestenina je također vrlo bitna u toj priči, no današnja situacija je daleko od blistave“, zaključuje Odobašić, koji tvrdi da velike šanse za zaštitu imaju pljukanci, fuži, šurlice i makaruni.

Tjestenina

Izvor: Eurostat, Žitozajednica, tvrtke Robinson

5,3 milijuna tona tjestenine proizvodnja u EU u 2016 što je 1,8 milijuna tona ili 51 posto više nego prije deset godina

10,5 kilograma tjestenine po stanovniku EU-a lani je proizvedeno

5,7 milijardi eura približna je vrijednost proizvodnje 28-zemalja članica EU-a

Italija s ukupno 3,8 milijuna tona proizvedene tjestenine u vrijednosti 3,9 milijardi eura zaslužna za oko 70 posto ukupno proizvedene količine u EU (72 posto) i njezine ukupne vrijednosti (69 posto)

Hrvatska tjestenina u 2016. godini

U deset godina potrošnja tjestenine gotovo udvostručila, s prijašnjih 3,9 kilograma po glavi stanovnika na 7,3 kilograma

Hrvati godišnje konzumiraju blizu 40.000 tona tjestenine

Od prijašnjih 6.500 tona proizvodnih tona godišnje. Hrvatska je napravila znatan iskorak pa danas proizvodi 22.000 tona

19.019 tona industrijska proizvodnja (s jajima 4.935, bez jaja 14.084 tone)

56 posto tjestenine u Hrvatsku je iz uvoza

23.178 tona uvoz

14.137 tona uvoz iz Italije

4028 tona uvoz iz Slovenije

22,71 milijuna eura uvoz tjestenine

2.294 tona izvoz tjestenine iz RH

2,94 milijuna eura vrijednost izvoza tjestenine

1388 tona izvoz u Sloveniju

681 tona izvoz u BiH

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje