POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK

Proširili proizvodnju i prodaju sjemena na globalnom tržištu

Agrovijesti
Ječam Fotografija: Pixabay
Što se tiče Poljoprivrednog instituta Osijek, koji ove godine obilježava 139 godina postojanja, moram istaknuti da se ne treba bojati, mi smo otvarali i još uvijek otvaramo brojna tržišta, od Slovenije, Slovačke, Češke, Bugarske do Albanije, Turske , Irana...a za mjesec dana ulazimo i u zemlje Magreba - izjavio je dr. Zdunić.

I ove se godine na Danu polja pšenice i ječma Poljoprivrednog instituta Osijek okupio velik broj poljoprivrednika i poslovnih partnera iz zemlje i inozemstva. Nazočne, među kojima su bili i predstavnici akademske zajednice - dr. sc. Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta Osijek, te dr. sc. Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta Zagreb, te drugi, pozdravio je izv. prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek.

Dr. Zdunić tom je prigodom naglasio kako Institutu više od 90 posto ukupnih prihoda dolazi s tržišta, piše Glas Slavonije

- Na to smo izuzetno ponosni. Naime, svjedoci smo kako su posljednjih mjeseci na staklene noge došle i neke od najjačih hrvatskih tvrtki. I mi smo imali upita od naših poslovnih partnera gdje smo tu mi, tj. što će biti s nama. Što se tiče Poljoprivrednog instituta Osijek, koji ove godine obilježava 139 godina postojanja, moram istaknuti da se ne treba bojati, mi smo otvarali i još uvijek otvaramo brojna tržišta, od Slovenije, Slovačke, Češke, Bugarske do Albanije, Turske , Irana...a za mjesec dana ulazimo i u zemlje Magreba - izjavio je dr. Zdunić.

Prof. dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za strne žitarice Poljoprivrednog instituta Osijek, izjavio je da je prošle godine pšenicom zasijano samo 98.000 ha, što je najmanje otkada on radi.

- Kada sam ja započinjao karijeru, 1981., u Hrvatskoj se sijalo 300.000 hektara pšenice. Urod s ovih današnjih zasijanih površina bit će, kako se procjenjuje, taman za hrvatske potrebe, naravno ako ne dođe do vremenskih nepogoda. Što se tiče usjeva na polju, ima ih jako dobrih, ali i manje dobrih, koji su sijani izvan optimalnih rokova - rekao je dr. Drezner, a na upit ide li naša pšenica u izvoz, rekao je da su strani otkupljivači zainteresirani samo za one pšenice koje ispunjavaju određene kriterije, a lani se tražila ona koja je imala 11 % bjelančevina i hektolitar 76.

Dr. Drezner je istaknuo kako su upravo osječke sorte pšenice desetljećima u samom vrhu i po prinosima i po kvaliteti. Govoreći o sortimentu, dr. Drezner je naveo kako Poljoprivredni institut Osijek ima dvije nove priznate sorte u Turskoj, a jesenas je u Hrvatskoj priznato njih šest. Dr. Drezner se osvrnuo i na Kodeks otkupa žitarica, na koji poljoprivrednici imaju puno primjedbi, naglasivši kako je on dobar, ali kako bi i II. i III. klasa pšenice trebale imati dobru cijenu, a ne samo I.

Ječam u dobrom stanju

Dr. sc. Alojzije Lalić, voditelj programa oplemenjivanja ječma na Poljoprivrednom institutu Osijek, istaknuo je kako ječam ulazi u fazu zriobe i kod onih proizvođača koji su ga sijali između prvog i petnaestog dana listopada, sklopovi su dobri, a tamo gdje je zbog kiše, koja je onemogućila skidanje soje, sijan u studenome, a gdje nisu ni prihrane djelovale, nije ostvaren dovoljan broj zrna po klasu. - Inače, valja navesti da se ječam u Hrvatskoj sije na 50.000 do 60.000 hektara. Ukupno se proizvede oko 200.000 tona, od čega sladara u Novoj Gradiški otkupi oko 50 tisuća tona - kazao je dr. Lalić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje