SPAS U ZADNJI ČAS

Prošla kiša dobro došla, potrebne nove oborine

Agrovijesti
Klimatske promjene, suša Fotografija: Pixabay
15-ak litara kiše u svakom je slučaju dobro došlo usjevima, no zemlja je već suha

Spasom u zadnji trenutak, svojevrsnom infuzijom i sličnim nazivima nazivaju baranjski ratari kišu koja je, nakon dugog vremena, u petak namočila poljoprivredne površine.

Palo je 15-ak litara kiše po četvornom metru, pšenica i ostale poljoprivredne kulture djelomično su se oporavile, ali spomenuta količina ni približno nije dovoljna. Prognoze meteorologa, koji kažu kako ovoga tjedna treba očekivati daljnjih 20-ak litara kiše, idu na ruku poljoprivrednicima, ali se, unatoč tome, pribojavaju malenih prinosa.

- Baranji je godišnje potrebno i do 700 litara kiše, a u proteklih pola godine, zajedno sa snijegom, palo je manje od 100 litara. Poljoprivredom se bavim više od 40 godina, ali takve se suše ne sjećam. Bila je sušna jesen, a zima bez znatnijih količina snijega. Razina podzemnih voda znatno je opala, a sabirnici vode su prazni. Biljke su ‘živjele‘ od akumulirane zimske vlage koje više nema. Pšenica je prije 15-ak dana ušla u vlatanje, kada je voda najpotrebnija. Bez obzira na najavljenih 20-ak litara kiše, već sada možemo reći da se pojedine sorte pšenice neće razvijati kako treba - priča agronom Josip Lindeman iz Branjinog Vrha, dodajući kako se nada da će se dio pšenica oporaviti, ali sigurno neće biti u najboljoj formi. Naglašava kako će količina oborina možda doći na nekakvu normalu, ali ako se to i dogodi, problem je u lošem rasporedu padalina.

- Činjenica je da se klima promijenila. Bojim se da nas očekuju još sušnija vremena, pa se pod hitno moramo okrenuti navodnjavanju - podvlači Lindeman. Slično pričaju i ostali baranjski poljoprivrednici. Saša Pavoković iz Luča, odnosno Sabo Šandor iz Karanca također tvrde da je kiša pala u posljednji trenutak.

- Kod nas je palo 14 litara kiše i sa sigurnošću mogu tvrditi da je itekako dobro došla. Pala je ne u pet do dvanaest, nego u dvanaest i pet - slikovito objašnjava Sabo, naglašavajući kako će dobro proći oni koji su ovih dana posijali kukuruz, suncokret i šećernu repu. Konačno se, dodaje, zazelenjela i pšenica koja je bila prilično gladna i žedna.

- Bez kiše je uzaludna bila i prihrana jer biljka nije mogla uzeti dovoljnu količinu dušika - kaže Sabo. Prošlotjednu kišu prvom pomoći nazvao je Pavković. Tvrdi da je riječ o maloj količini oborina koja mnogo znači.

- Već sam se pribojavao, ali sada mi je lakše. Dakako, oborina treba još jer je zemlja samo dva dana nakon kiše opet suha - podvlači. Kako su nedavno istaknuli u Ministarstvu poljoprivrede, nedostatak vlage tijekom jeseni uzrok su rjeđeg sklopa ozimih usjeva.

- Oborinske prilike karakteriziraju sušni uvjeti tijekom listopada i studenog 2018. u istočnom dijelu Hrvatske i vrlo sušni uvjeti na širem području Slavonskog Broda (u listopadu). Zemljište je i tijekom proljeća neočekivano suho, bilježi se manjak oborina u odnosu na prosjeke. Također, nedostatak vlage u ovom razdoblju ima kao posljedicu lošije busanje, pa se očekuje manji broj formiranih klasova po jedinici površine - tvrde u Ministarstvu. 
 

Neki presijavali

Prema podatcima s agroklimatskih stanica (sedam stanica u Osječko-baranjskoj županiji), prosječna količina oborina tijekom veljače bila je 25,4 mm, a tijekom ožujka prosjek s istih mjesta je 4,7 mm kiše, što je i do pet puta manje nego što je potrebno. Nedostatak vlage, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede, imat će posljedice na prinos ozimih ratarskih vrsta, a na upit koliko će sve skupa utjecati na urod kažu kako je s procjenama još rano govoriti.

Dodaju kako je struktura sjetve sukladna planovima. Ozimi usjevi uglavnom nisu presijavani, jedino postoji umanjenje površina zasijanih uljanom repicom. Ipak, kako saznajemo, manji dio baranjskih ratara bilo je prisiljeno presijati manje obradive površine, što će im, sigurno je, znatno poskupjeti proizvodnju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje