Žetva i otkup

Prvi put nemamo komu prodati sav urod žita

Agrovijesti
Otkup Fotografija: Thinkstock
Žetva naše najvažnije krušarice - pšenice počela je proteklog vikenda i prema prvim rezultatima urod i kvaliteta u odnosu na prošlu godinu znatno su bolji.

Međutim, ove se godine kao veliki problem pojavila činjenica da kupca pšenice ima samo četvrtina uroda, a i cijena od 0,85 do 0,90 kn/kg koja se nudi jedva pokriva troškove proizvodnje, piše Glas Slavonije.

Naime, većina seljaka lani je zbog manjih ulaganja proizvela i slabije kvalitetnu pšenicu te su zbog striktne primjene kodeksa o kvaliteti manje i zaradili.

Kako se isto ne bi ponovilo, u proizvodnju pšenice na selu dosta se uložilo, međutim unatrag mjesec dana došlo je do snažnog pada cijena žitarica i uljarica na svjetskom tržištu, pa time i na domaćem. Tako su ulaganja bila znatno veća, a cijena mnogo manja od lanjske. U 2015. godini otkupna cijena, zavisno od kvalitete, kretala se od 1,10 do 1,15 kn/kg, a ove, kako smo već naveli, od 0,85 do 0,90 kn/kg.

Za sada tek jedan veliki gospodarski sustav otkupljuje, ali je zainteresiran za samo četvrtinu ovogodišnjeg uroda koji se procjenuje na između 800.000 do čak 850.000 tona, i to samo od onih proizvođača koji imaju s njima ugovore, tj. koji su im ostali dužni za repromaterijal i s kojima su imali ugovorenu proizvodnju.

Promjenjivo tržište

- Karakteristika je ovogodišnje žetve i to što nitko ne spominje Kodeks otkupa žitarica koji je lani izazvao val nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača. Naime, danas tržište traži jeftiniju i manje kvalitetnu pšenicu, tj. onu III. klase s postotkom proteina od 10,5 do 12 - navodi Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek, te dodaje kako je došlo do određenih promjena zahtjeva tržišta.

Pšenica

Za razliku od prošle godine, za ovogodišnju pšenicu zainteresirani su, kaže on, pretežito trgovci iz Bosne i Hercegovine, Italije i Francuske, i to za manje kvalitetnu pšenicu, tj. za stočnu hranu, dok je lani pšenicu, i to znatno više kvalitete, (a koje nije na našem tržištu bilo dovoljno) tražilo austrijsko tržište.

- Ako promatramo tržište svih poljoprivrednih kultura, unatrag mjesec dana došlo je do znatnog pada cijena uljarica i žitarica, što se događa već drugu godinu zaredom. Ova je proizvodna godina vrlo teška za poljoprivrednike i neće im donijeti željene financijske rezultate s obzirom na to da su cijene na tržištu niske, a država nema načina ni sredstava kako im pomoći. Kod velikih poljoprivrednih sustava vlada i velika nelikvidnost izazvana velikim investicijskim ulaganjima. To će se znatno odraziti i na dinamiku isplate predanih tržnih viškova pšenice. Ako se promatra cjelokupni reprociklus u poljoprivredi kroz primarnu stočarsku proizvodnju, odnosno proizvodnju mesa i mlijeka te voćarsku proizvodnju, valja reći da se po našu poljoprivredu dogodio cijeli niz negativnih okolnosti, a koje su sve odreda do izražaja posebno došle ulaskom Hrvatske u Europsku uniju - kazao je Nad te dodao kako je trenutno hrvatska poljoprivreda nekonkurentna te da se naši poljoprivrednici sve teže nose s vrlo zahtjevnim i konkurentnim tržištem Europske unije.

Novi udar na agrar

Nad kaže i kako je posve evidentno da je ovo što se događa sa pšenicom novi udar na hrvatsku poljoprivredu, odnosno ovaj put na cjelokupnu ratarsku proizvodnju.

- Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prvo je stradalo svinjogojstvo i zbog nekontroliranog uvoza i zbog ukidanja potpora, a vrlo brzo je stradao mliječni sektor te voćarski - kaže Nad, te dodaje kako je i to jedan od razloga što je Hrvatska postala najveća uvoznica poljoprivrednih proizvoda u okviru EU-a.

Kako dalje i što očekuje hrvatsku poljoprivredu u takvim okolnostima vrlo je teško prognozirati, kaže Nad, te naglašava da je jedan od razloga tomu i što je još uvijek otvoreno pitanje provedbe Programa ruralnog razvoja Mjere 4.1. i 4.2. koje su trebale pokrenuti razvoj poljoprivrede, njezinu konkurentnost i zapošljavanje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje