Prvi u Hrvatskoj s osobnim etiketama na buteljama

Prilikom obilježavanja blagdana Sv. Vinka, zaštitnika vinograda baranjska vinarija Belje predstavila je novi projekt - personalizirane vinske etikete. Kako kažu, cilj je omogućiti potrošačima da na vino stave osobni pečat kroz etiketu s posvetom ili porukom.

Napominju da tim projektom stavljaju svoje potrošače svih dobnih skupina na prvo mjesto i omogućuju im jedinstvene uspomene za posebne prigode poput vjenčanja, krštenja, rođendana i slično. Personalizacija je moguća već za jednu bocu, cijena je svega desetak kuna skuplja od standardnih cijena vina koja Belje ima u ponudi, a osim standardnih butelja etikete se mogu staviti i na magnum i jeroboam boce.

Ovakav tip vinskih etiketa novost je na domaćem tržištu, a od idućeg će tjedna biti dostupne na webshopu vina Belje te u vinariji u Kneževim vinogradima.

Osim ovog najnovijeg projekta, Vina Belje proširila su ponudu brendom Crna slavonska. ˝Imamo 350.000 komada tovljenika godišnje što je trećina hrvatske proizvodnje. Proizvodima od crne slavonske svinje, poznatije kao fajferica napravili smo iskorak u tom segmentu te uz naš Gold sir u prirodnom ovitku dimljen na bukvi i liniju vina Goldberg ponudili tržištu još premium proizvoda. Projekt i dalje razvijamo, uzgoj je u Kopačkom ritu, a kulen, kobasice i slanina pod brendom Crna slavonska ručno su rađeni. U planu nam je partnerstvo s hotelskim lancima kojima ćemo ponuditi te delux proizvode˝, otkriva Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica sektora marketinga, turizma i korporativnih komunikacija.

Cjelokupni kompleks Vina Belje se prostire na više od 10.000 kvadrata i obuhvaća vinski paviljon i vinariju, koja je uređena 2011. godine. Kapacitet podruma je osam milijuna litara, ciljana proizvodnja je 3.5 milijuna litara, a prilikom uređenja se pazilo na turistički karakter podruma pa su se instalacije ˝skrivene˝.

Marijana Nedoklan, enologinja u Belju objašnjava kako im tako opremljen podrum omogućuje kontrolu cijelog procesa , a u laboratoriju koji je gotovo identičan onom na Zavodu mogu kontrolirati vino u svakom stadiju proizvodnje. ˝Nema pretpostavki, sve znamo. Osim kontrole, sami i punimo vina čime je cijela priča zaokružena˝, kaže Nedoklan.

Vinogradi se protežu na 650 hektara, naravno, najveći dio proizvodnje ove baranjske vinarije je graševina koja čini čak 81 posto proizvodnje, deset posto su crna vina, a preostalo bijela vina poput chardonnaya. Kako tvrdi Nedoklan, od sorti najviše rade na graševini, uvode nove tehnološke postupke i eksperimentiraju.

Srednjovjekovni podrum Belja u sklopu kojeg je i kušaona i vinoteka prvi puta se spominje 1526. godine u opisima Mohačke bitke. Restauriran je 2010. godine i prostire se na tri etaže ukupne površine 1.200 kvadrata u kojima se nalaze drvene bačve od slavonskog hrasta iz Spačve. Svodovi su ručno pjeskareni, a ručno rađene bačve međusobno su povezane i imaju kapacitet od 10.000 litara te manje od cca 3500 litara. Kapacitet podruma je 330.000 litara, a u sklopu podruma je i vinska arhiva s više od 20.000 reprezentativnih uzoraka i najstarijim vinom – cabernetom franc iz 1949. godine.