Hoće li strani špekulanti nakon 2018. kupovati zemlju i u Hrvatskoj?

Prvih deset posjednika u Hrvatskoj drži 68.000 hektara zemlje

Agrovijesti
Poljoprivredno zemljište Fotografija: Pixabay
Dok se u Europi potajno događa jedna vrsta agrarne reforme, a financijski špekulanti kupuju zemlju u istočnoeuropskim državama kako bi ubirali ogromne subvencije te postupno male poljoprivrednike  potiskivali sa zemlje, u Hrvatskoj do ovog trenda još nije došlo.

Barem tako pokazuju podaci Agencije za plaćanje u poljoprivredi prema kojima prvih 10 najvećih posjednika poljoprivredne zemlje u Hrvatskoj drži oko 67.763 ha odnosno tek oko 6,5 posto zemlje koja je prijavljena u ARKOD-u za potpore.

Prvih 20 posjednika obrađuje oko 85.913 ha zemlje, što je tek 8,25 posto svih površina kojih je u Hrvatskoj 1,043 milijuna ha.

Ono što je vidljivo iz podataka je to da među 20 najvećih posjednika zemlje nema niti jednog OPG-a, odnosno da je od njih 20 čak 19 trgovačka društva, dok je samo jedna zadruga i to Planina – braniteljska zadruga iz Splitsko-dalmatinske županije koja obrađuje 1.694 hektara zemlje.

Vlasnik najvećih površina u Hrvatskoj je i dalje Agrokor koji prema podacima Ministarstva poljoprivrede ima ukupno 32.839 ha državnog poljoprivrednog zemljišta. Među najveće vlasnike spada i Marko Pipunić koji u vlasničkom i suvlasničkom odnosu ima oko 22.000 hektara. Među velike posjednike spada i Stipo Matić vlasnik M Sana koji je ima nekolicinu poljoprivrednih tvrtki, te Enver Moralić koji kroz Kutjevo drži oko 6000 hektara.

U samo jednoj županiji i to Osječko-baranjskoj više od 10.000 hektara ima samo Belje, dok tek 6 tvrtki ima između 5000 i 10.000 hektara i to po dvije u Osječko-baranjskoj županiji, jedna u Požeško-slavonskoj, dvije u Vukovarskoj-srijemskoj te jedna u Virovitičko-podravskoj.

U Bugarskog 100 PG drži 75 posto poticaja

A sad - sjetva!
„Ubrzanoj koncentracija poljoprivrednog zemljišta u zemljama srednje i istočne Europe u prilog su išle niske cijene poljoprivrednog zemljišta u zemljama u kojima je nekoć vladao komunizam, ali i sustav subvencioniranja agrara u Europskoj uniji, izjavio je nedavno Vladimir Uručev, bugarski predstavnik u Odboru za agrar Europskog parlamenta, koji ističe da jedinstveni način plaćanja poticaja po površini ide u prilog većim posjednicima koji su orijentirani na masovnost i industrijsku poljoprivredu. Izravne subvencije iznose između 150 i 190 eura po hektaru, a kod tog sustava su mali seljaci u lošijem položaju. Istraživanje u Bugarskoj pokazalo je kako stotinjak velikih PG dobije oko 75% poticaja EU odnosno oko 380 milijuna eura godišnje, a bugarskom poljoprivredom dominiraju farme prosječne površine veće od 2.000 hektara, gotovo deset puta veće od europskog prosjeka.

Marijana Petir hrvatska zastupnica u EU parlamentu kaže kako koncentracija zemljišta u EU u rukama malog broja pojedinaca ugrožava poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu sigurnost kakvu danas poznajemo.

Problem koncentracije zemljišta prepoznat je već tijekom posljednje reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) 2013. godine te su postavljena određena ograničenja u visinama  potpora putem prvog stupa ili pak korištenja sredstava iz Programa ruralnog razvoja unutar drugog stupa ZPP-a. Fleksibilni model pokazao se učinkovitim u državama članicama koje znaju što žele, dok se u drugim državama članicama, poput Hrvatske, pokazao promašenim pogotovo pod poljoprivrednom politikom bivše SDP-ove vlade, potičući upravo ponašanje koje vodi do još veće koncentracije zemljišta i europskog novca u rukama malog broja  povlaštenih, kaže Petir.

Petir:  Špekulanti stižu u Hrvatsku nakon 2018.godine?

Marijana Petir
Prema njezinim riječima ono što posebno brine je to da se takvim ponašanjem na zajedničkom tržištu krše nacionalni propisi i postojeći tranzicijski rokovi utvrđeni u vremenu pristupanja EU, a da na te pojave nadležna tijela u novim državama članicama gotovo i ne reagiraju.

 Zbog toga sam upravo svojim amandmanima na izvješće kolege zastupnika u EP Vladimira Uručava pozvala države članice da taj fenomen ne zanemaruju, da spriječe legalizaciju takozvanih „džepnih ugovora“ a prekršitelje najstrože kazne, ističe Petir.

U razmatranju nove ZPP-a u vremenu nakon 2020. godine postoji dodatna želja da se pravila u tom dijelu zakonodavstva dodatno postrože kako bi novac zaista bio usmjeren na opstanak OPG-a te politike koja jamči opstanak ruralnih prostora. Tako je studija  koju je proveo EU parlament u 13 država članica pokazala kako je izvan službenih evidencija prepoznato nepoštivanje zakona putem „džepnih ugovora“ te od „nepoznatih kupaca“ financiranih stranim kapitalom, pogotovo u Mađarskoj i Poljskoj. Navedeno je napravljeno unatoč zabrani prodaje poljoprivredne zemlje unutar prijelaznog razdoblja.

 „Takve se pojave mogu očekivati i u Hrvatskoj kada istekne prijelazno razdoblje do 2018. godine, smatra Petir.

Pokazatelji govore kako je 50% poljoprivrednog zemljišta u EU u vlasništvu samo 3% poljoprivrednih kompanija, dok 84% malih obiteljskih gospodarstava u vlasništvu ima samo 14,5% poljoprivrednog zemljišta. Navedeni podaci ukazuju na veliku i zabrinjavajuću pukotinu koja uništava europski sustav poljoprivredne proizvodnje baziran na OPG-ima i njezin cilj očuvanja strukturno diversificirane i multifunkcionalne poljoprivrede, te istovremeno snažno doprinosi uništavanju europske suverenosti u proizvodnji hrane.

„Posebna je zabrinutost iskazana zbog sve veće prisutnosti investicijskih fondova s Bliskog istoka i Sredozemlja koji kupuju velike količine poljoprivrednog zemljišta u Rumunjskoj i Bugarskoj“, ističe Petir.

Tolušić: Niti pedalj zemlje strancima

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede
Iako u je Hrvatskoj na snazi još uvijek zabrana prodaje zemlje strancima te je još uvijek u funkciji model da se državna zemlja daje u dugogodišnji zakup pitanje je što će se događati nakon što prođe prijelazni rok koji ističe 2018. Posebno, zabrinjava i činjenica da sve što se događa oko Agrokora može dovesti do toga do potencijalni kupci agrobiznis tvrtki iz sastava koncerna sigurno iste neće uzeti bez poljoprivrednog zemljišta. Ako to budu stranci pitanje je kako će se u tom slučaju postaviti Vlada. Za sada ministar Tolušić uvjerava kako stranci neće doći niti do pedlja hrvatske poljoprivredne zemlje.  

Tako je Tolušić nedavno na pitanje hoće li u slučaju Agrokora i moguće rasprodaje tvrtki stranci moći dobiti šume, vode i poljoprivredno zemljište kazao kako je to jedna u nizu katastrofalnih izjava onih koji nemaju pojma o onome što pričaju.

 „Hrvatsko poljoprivredno zemljište je hrvatsko i u vlasništvu hrvatske države i ima nešto u vlasništvu hrvatskih građana, naših poljoprivrednika. Ista situacija je i sa šumama i sa vodama. Tvrtke ili pojedinci imaju koncesiju ili zakup na određenom području, ali vlasništvo te zemlje je vlasništvo Republike Hrvatske. Prema tome ne dolazi u obzir da bilo koji komad te zemlje dođe u ruke stranaca. Ne znam zašto to netko, pokušavajući dići paniku, priča stvari koje apsolutno ne stoje, kazao je Tolušić.

Što se tiče pitanja vezanih uz promjene vlasnika tvrtke, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu je propisano da se bez suglasnosti Agencije za poljoprivredno zemljište ne mogu prenijeti prava i obveze zakupnika do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na osobu koja je u stečajnom postupku kupila ili preustrojem stekla cjelokupnu imovinu zakupnika namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji. Navedena odredba se na odgovarajući način može primijeniti i na ugovore o koncesiji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

 Zemlje kao Bugarska, Slovačka, Mađarska, Latvija i Litva pokušale su se protekcionističkom politikom obraniti od prodaje zemlje velikim stranim investitorima, ali je EU protiv njih pokrenuo kaznene postupke - zbog ograničavanja slobode tržišnog natjecanja, nakon što je prošlo prijelazno razdoblje, zbog čega je vrlo upitno hoće li se Hrvatska uspjeti oduprijeti ovakvom čvrstom stavu EU.

Stipan Bilić: Kombinati u socijalizmu imali 1,1 milijuna hektara

Stipan Bilic
Prema sjećanju Stipana Bilića poznatog hrvatskog agrarnog stručnjaka kombinati su u socijalizmu raspolagali s 1,1 milijuna hektara, a seljaci, tj. privatni vlasnici s oko 2 milijuna hektara. Obradive kombinatske zemlje bilo je 360.000 hektara podijeljene na 18 milijuna parcela. Oni su ulagali ogromna sredstva u okrupnjavanje parcela, a početkom 90-ih sve je to proglašeno reliktom prošlosti, mrskim socijalističkim nasljeđem te je izvršena "nacionalizacija". Kombinatima je zemlja oduzeta, potom su privatizirani, tajkunizirani i u konačnici upropašteni. S njima su nestale i organizirane poljoprivrede zadruge, pa su seljaci izgubili mjesto odakle su dobivali znanja, informacije i ono što je najvažnije  - sigurna otkupna mjesta, kaže Bilić. Hrvatska je imala čak 22 velika kombinata. Samo je IPK Osijek obrađivao 89.000 ha, Belje 36.000 ha, PIK Vinkovci 35.000. Ogromne  površine imao je i Vupik - 14.000 ha, PIK Đakovo 21.000 itd. 

POGLEDAJTE TKO SU VLASNICI NAJVEĆIH POVRŠINA U HRVATSKOJ

Poljoprivredno zemljište

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje