Istra Agrotour DANH-a

Puljić: Tržište malvazije je konkurentnije!

Agrovijesti
Istra Agrotour, Ljerka Puljić, članica NO Agrokora i oredsjednik Uprave Agrolagune Goran Kramarić Fotografija: Goran Beinrauch Pogledajte galeriju
U suradnji društava agrarnih novinara Hrvatske i Slovenije, 30. i 31. svibnja organizirano je zajedničko novinarsko druženje i obilazak „Istra Agrotour“. Usklopu programa, posjetili su Agrolagunu u Poreču, njihove maslinike, vinograde, vinariju i siranu

"Na Agrolagunu gledamo kao na biser u Agrokorovoj kruni koji nije industrija već nastojimo zadržati manifakturni štih u proizvodnji, koja je visoko konkurentna", kazala je Ljerka Puljić, članica  Nadzornog odbora Agrokora na druženju s novinarima na Stanciji Špin kod Poreča, gdje se nalazi mljekara, koja je jedini IPARD program u Agrokoru, a uskoro bi mogla dobiti i Muzej sira.

Puljić je dodala da su 2004. godine u Agrolaguni zatekli 500 hektara starih vinograda,  koje su morali iskrčiti i obnoviti, kako bi danas imali od 650 hektara vinograda 450 mlađih od deset godina, a najzastupljenije su istarske sorte malvazija i cabarnet. "Najudaljniji vinograd je na 18 kilometera od podruma u Poreču. No, sad znamo da smo i pogriješili", kaže, "jer smo prije desetak godina zasadili premalo malvazije, jer smo išli i na crna vina, gdje se moramo tući  na tržištu s cijelim svijetom, dok je tržište malvazije lakše i konkurentnije."

"Agrolaguna, prema brojkama, u sustavu Agrokora nije velika, iako ostvaruje godišnji prihod od 100 do 120 milijuna kuna, ali je važna za turističku priču Hrvatske i njezin izvoz",  kazala je Puljić. U Agrokoru su posebno ponosni na svjetska priznanja istarskog maslinovog ulja, jer to otvara vrata za izvozni proizvod, kao što je to slučaj sa malvazijom, na koju otpada 60 posto proizvodnje od 4,5 milijuna litara.     

Istra Agrotour, glavni enolog Agrolagune  Milan Budinski
Puljić ne krije da je malvazija postala međunarodno  poznata zahvaljujući istarskim vinarima okupljenim oko Vinistre, izložbe vina s koje se Agrokor povukao, kako bi mali vinari i vinogradari dobili više mjesta da pokažu što znaju i mogu. "Osim toga", kaže, "Agrokor dio grožđa i dalje otkupljuje do malih vinograda,  te imamo i poseban brend, Pazinsku malvaziju."

Puljić je istaknula i velika ulaganja Agrokora u poljoprivredu proizvodnju u Istri, posebno u 500 hektara maslinika uz samo more u Červaru,  te stado od 2.000 ovaca, koje je autohtono. Agrolaguna je najveći proizvođač ekstra djevičanskog  maslinovog ulja u Hrvatskoj, a a posjeduje 1.300 hektara vinograda, maslinika, pašnjaka i oranica. 

U Agrokoru ne kriju da nije sve odmah išli lako, jer su se tadašnji istarski župan Ivan Jakovčić i lokalna vlast, s kojom dobro surađuju, bojali da će Agrokor u Istri graditi apartmane, a ne ulagati u poljoprivrednu proizvodnju. Agrokor je započeo  i sa formiranjem udruge za zaštitu zemljopisnog podrijetla Istarskog sira, a želi i kreirati autohtoni pašnjak za Istarski sir, koji se mora nositi s jakom konkurencijom stranih sireva na domaćem tržištu, ali i niskom kupovnom moći.

Predsjednik Uprave Agrolagune Goran Kramarić kazao je da temeljni kapital  tvrtke iznosi  150 milijuna kuna, a da je Agrokor u deset godina investirao u Agrolagunu  250 milijuna kuna. Godišnji promet iznosi između 120 i 130 milijuna kuna.

Glavni enolog Agrolagune Milan Budinski predstavio je vinski podrum star 35 godina,  kapaciteta sedam milijuna litara, koji dnevno prerađuje 350 tona grožđa. "Berba traje 40 dana, a i dalje se gotovo pola grožđa bere ručno." Budinski otkriva da je poseban doživljaj noćna berba, koncem kolovoza, što vinu daje posebnu svježinu mediteranske klime, jer su temperature po noći, iako je ljeto, znatno niže nego po danu. U podrumu se posebno ističu bačve od slavonskog hrasta, iako je njihov proizvođač iz Francuske. 

Istra Agrotour, Agrolaguna Istarski sir

Za 230 hektara maslinika u Agrolaguni je zadužen Dario  Paulšić, koji je rekao da dominiraju talijanske sorte maslina, jer prije 30 godina nije bilo dovoljno domaćeg rasadničarskog materijala. "Međutim, sad se situacija mijenja u korist istarske bjelice i buže, kao i za tržište za maslinovo ulje iz Istre, koje je najsjevernije područje za uzgoj maslina u Europi, čije bi se kvalitetno ulje, nakon Slovenije, uskoro trebalo naći i u Austriji, SAD-u, Kanadi..."

S druge strane, Agrolaguna je, kaže, odustala od eko proizvodnje maslinog ulja, jer se na ovom podneblju, posebno zbog zaštite, ne može dobiti  odgovarajuća kvaliteta ulja. "U listopadu, 200 radnika, gotovo 40 dana ručno s grabljicama bere masline, koje se strojno bere samo 30 posto uroda."

Za proizvodnju sira u Agrolaguni, koja danas proizvodi 300 tona tvrdog sira i 100 tona skute zadužena je Luana Kušća Vodopija. Agrolaguna sama proizvede 150.000 tona ovčjeg mlijeka, a od 20 kooperanata, kaže, otkupi još toliko. "Otkupna cijena ovčjeg mlijeka iznosi 10 kuna po litri, dok za kravlje mlijeko iznosi 2,45 kuna po litri. Za jedan ovčji sir potrebno je šest litara mlijeka." Sirana ima 18 zaposlenih, a svaki sir, čije zrenje iznosi  60 do 90 dana, treba barem jedanput tjedno okrenuti. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje