Edukacija za poljoprivrednike

Radionica "Zajednička poljoprivredna politika za tebe"

Agrovijesti
Radionica CAP for you Fotografija: LAG Baranja
O takvom stanju neinformiranosti najbolje govori činjenica kako Europski parlament planira održati sjednicu s prvim čitanjem prijedloga Zajedničke poljoprivredne politike EU za programsko razdoblje 2021.-2027. godina, a veliki broj poljoprivrednika i građana uopće ne zna za to.

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) organizirala je dana 11. veljače 2019. godine u Hotelu Osijek radionicu u sklopu projekta "CAP FOR YOU" ("Zajednička poljoprivredna politika za tebe" – "ZPP za tebe"). Cilj radionice bio je povećati informiranost predstavnika poljoprivrednih udruženja o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU te o procesima stvaranja poljoprivrednih politika u okviru europskih organizacija i institucija.

"ZPP za tebe"

Na početku radionice prisutnima se obratila Tajana Radić, voditeljica projekta "ZPP za tebe", koja je ukratko predstavila plan i način odvijanja radionice te predstavila projekt koji se sufinancira sredstvima EU u iznosu od 650.000,00 kn. Za taj projekt HPK se odlučila jer su istraživanja pokazala kako hrvatski građani nemaju dovoljno informacija vezanih uz stvaranje Zajedničke poljoprivredne politike EU, koja izravno ili neizravno ima utjecaj na život velikog broja stanovnika.

O takvom stanju neinformiranosti najbolje govori činjenica kako Europski parlament planira održati sjednicu s prvim čitanjem prijedloga Zajedničke poljoprivredne politike EU za programsko razdoblje 2021.-2027. godina, a veliki broj poljoprivrednika i građana uopće ne zna za to.

Copa-Cogeca

Nakon toga prisutne je pozdravio Mato Brlošić, potpredsjednik HPK, istaknuvši kako je HPK postala član udruženja Copa-Cogeca u Bruxellesu, glavnog lobističkog tijela europskih proizvođača hrane u Europskoj komisiji (EK), koje zastupa interese 23 milijuna europskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i članova njihovih obitelji. Ova radionica okupila je proizvođače hrane s područja cijele Hrvatske jer se želi izravno čuti hrvatske poljoprivredne proizvođače hrane čiji će se stavovi prenijeti u udruženje Copa-Cogeca. Gospodin Brlošić je naglasio kako HPK ima dobru suradnju s francuskom poljoprivrednom komorom, koja znatno pomaže da se čuje naš glas, a to čini i kroz projekt "ZPP za tebe".

Anketa

Prije početka same radionice gospođa Tajana Radić je sa svojim pomoćnicama sudionicima podijelila anketni listić u koji su se trebali upisati iskreni odgovori na rasprave koje su otvorene na europskoj razini vezano uz zajedničku europsku poljoprivrednu politiku u programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine, kao što su pitanja treba li izjednačiti iznose poticaja u svim članicama EU, treba li ukinuti proizvodno vezana plaćanja ili ne, treba li ograničiti ili ne iznose izravnih poticaja i druga aktualna pitanja vezana uz poljoprivredu. Rezultati i odgovori na pitanja iz provedene ankete s početka radionice i na kraju radionice usporedit će se kako bi se vidjelo je li došlo do promjene stava sudionika i koje prevladavajuće mišljenje hrvatskih proizvođača hrane treba HPK prenijeti i braniti u udruženju Copa-Cogeca.

Izbori za Europski parlament

Nakon provedene ankete uspostavljen je videolink s gospođom Andreom Čović Vidović, voditeljicom odnosa s javnošću u Uredu za informiranje Europskog parlamenta. Gospođa Čović je naglasila kako se 26. svibnja 2019. godine održavaju izbori za Europski parlament, kojima se biraju i predstavnici Hrvatske na razdoblje od pet godina. Ured za informiranje Europskog parlamenta ima zadaću povećati informiranost građana EU o svim važnim pitanjima koja se dotiču njihovih života.

Na temelju provedenih istraživanja Ured je došao do zaključka kako izlaznost na EU-izbore stalno pada i da je u posljednjih 30 godina pala sa 60 na 42 posto, pri čemu su po izlaznosti na dnu nove članice EU. Republika Hrvatska nije izuzetak u tom trendu i na posljednjim europskim izborima je bila među zemljama s najnižim postotkom izlaznosti (oko 25% birača). Ono što zabrinjava Europski parlament je vrlo niska izlaznost mladih ljudi – svega 13% i zbog toga je EK donijela zaključak da se intenziviraju razgovori s mladima kako bi se podigao prag izlaznosti.

Prema posljednjim provedenim istraživanjima javnog mnijenja 68% europskih građana smatra da im EU donosi korist, a isto mišljenje dijeli 66% ispitanika u RH. Zanimljivo je kako 61 % ispitanika u RH smatra kako se njihov glas čuje u EU, dok je taj prosjek za EU znatno niži i iznosi 48% anketiranih ispitanika. S druge strane porazan je podatak da 51% ispitanika u RH nije znalo odgovor na pitanje o datumu kada se održavaju europski parlamentarni izbori ove godine. Rezultati istraživanja pokazuju kako su za hrvatske ispitanike ključne teme u okviru europske politike gospodarstvo i rast (70%), nezaposlenost mladih (69%), socijalna zaštita građana (48%), zaštita potrošača hrane (47%), socijalna zaštita građana EU (37%).

"CAP FOR YOU"

Rasprave o poljoprivredi i Zajedničkoj poljoprivrednoj politici unutar EU su najžešće jer je poljoprivreda jedan od ključnih sektora, koji uz sebe veže izravno ili neizravno veliki broj ljudi, a samim time i glasača. Projektom "CAP FOR YOU", koji se provodi u RH, ali i u drugim članicama EU, želi se povećati informiranost europskih građana i čuti stav proizvođača i potrošača hrane o zajedničkoj poljoprivrednoj politici u idućem programskom razdoblju. Zbog toga je pokrenuta web-stranica ovajputglasam.eu, koja danas okuplja oko 10 tisuća volontera iz RH s ciljem da se potakne mlade ljude da glasuju na predstojećim europskim izborima.

Tomislav Panenić, predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je prezentaciju u kojoj je naglasio kako u RH ima malo znanja o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici jer se ljudi osjećaju otuđeno s unaprijed formiranim mišljenjem kako se sve donosi u Bruxellesu. Naglasio je kako treba poznavati procedure odlučivanja u EU. U Europskom parlamentu se vrlo malo odlučuje jer tamo dolaze gotova rješenja. Ukoliko se želi utjecati na određenu politiku potrebno je to učiniti u ranoj fazi pri izradi dokumenata i rješenja prije nego što dođu pred različite odbore EK i pred Europski parlament.

Rasprave vezane uz Zajedničku poljoprivrednu politiku EU za iduće programsko razdoblje vodile su se oko pet ključnih teme: proces usvajanja nacionalnih strateški planova u poljoprivredi za razdoblje 2021.-2027. godine; generacijska obnova u poljoprivrednoj djelatnosti; lokalna uprava i ruralni razvoj; LEADER-program te istraživanja u poljoprivredi usmjerena na sigurnost i kvalitetu hrane. Gospodin Panenić je upozorio kako Hrvatskoj treba povećati udio prerade poljoprivrednih proizvoda jer se ne možemo nositi s Ukrajinom, koja je glavna sirovinska baza poljoprivrede za EU. Problem je što se RH nalazi na rubnom području EU, a povijest nas uči da se u takva područja uvijek malo ulaže.

Dok EK traži da se usvoje nacionalni akcijski planovi u poljoprivredi, RH nema izrađenu nacionalnu poljoprivrednu strategiju. Za generacijsku obnovu u poljoprivredi potrebno je prvo stvoriti pozitivno okruženje koje će mladim ljudima reći da se od poljoprivredne djelatnosti može zaraditi i dostojno živjeti. Isto tako potrebno je otkloniti iluziju kako jedinice lokalna samouprave mogu biti nositelji ruralnog razvoja jer one za to nemaju dovoljno kapaciteta. Kada je riječ o LEADER-programu, on se treba vratiti svojim ishodištima kroz lokalno i decentralizirano odlučivanje.

Za istraživanja u poljoprivredi potrebno je napraviti obrazovnu reformu, a to je dugotrajan proces. Sve u svemu nema brzog rješenja preko noći. Članstvo u EU je dalo priliku RH, ali je otvorilo i pokazalo naše slabosti. U raspravi koja se otvorila sudjelovali su Vladimir Margeta, Mato Brlošić i Tajana Radić.

Nakon kratke stanke, Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja, održala je prezentaciju o mjerama ruralnog razvoj 2014.-2020. godine na području LAG-a Baranja. Prezentacijom je ukratko predstavljen rad LAG-a Baranja. Izneseni su dostupni podaci o broju projekata iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. godine koji su dobili odluku o korištenju sredstava te podaci o broju projekata koji su trenutno u obradi. U prethodne tri godine na području LAG-a Baranja iz mjera ruralnog razvoja odobrena su sredstva u iznosu od 53 milijuna kuna za 56 korisnika.

Prema dostupnim podacima trenutno su u obradi 34 prijave s približno 12,5 milijuna kuna potpore. Kada se govori o pozitivnim iskustvima, svakako treba napomenuti vidljiv trend generacijske obnove koji se događa kod razvijenih poljoprivrednih gospodarstava na području LAG-a Baranja, što se odražava i kroz devet odobrenih projekata za mlade poljoprivrednike "teških" ukupno 3,4 milijuna kuna. Problemi su vezani uz nedostatak iskusnih konzultanata na području LAG-a Baranja za provedbu većih projekata. Potom je otvorena raspravi u kojoj su sudjelovali Mato Brlošić, Božica Špoljar i Lidija Dabić.

Primjeri dobre prakse

Nakon toga su predstavljeni primjeri dobre prakse obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su primila potpore iz mjera ruralnog razvoja. Prvo je predstavljen OPG Vukelić u Lužanu Biškupečkom, koji je dobio potporu iz mjere 6.3.1. za proizvodnju povrća i voća po principima biodinamike Rudolfa Steinera.

OPG Hadžić iz Svetog Martina na Muri ostvario je potporu iz mjere 4.2.1. koja je uložena u pogon za preradu jabuka u sokove, jabučni čips i čajeve pa su prihodi povećani za 60% i OPG nije osjetio krizu na tržištu jabuka. Sokovi toga OPG-a prodaju se kao "Međimurski sokovi". Pored navedenoga, vlastitim sredstvima OPG je izgradio ugostiteljski objekt u kojem poslužuje vlastitu hranu, vino i sokove i godišnje prima do 8.000 gostiju.

"Neretvanska mladež"
Mr. sc. Željko Bjeliš predstavio je Udrugu proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež iz Opuzena (čiji je predsjednik), koja je sudjelovala na savjetovanju "Citrus" u Bruxellesu 19.11.2018. godine i podijelio iskustva s tog savjetovanja. Naglasio je kako veliki problem u proizvodnji predstavlja uvoz agruma iz trećih zemalja, prvenstveno iz Turske, što dovodi do nereda na tržištu. Španjolska i Francuska su jako dobro organizirane te su uspjele zaštiti svoje proizvođače. Hrvatska proizvodnja agruma u EU je jako mala i zanemariva pa je i takav odnos prema našim proizvođačima. Smeta ga slabija komunikacija između HPK i Ministarstva poljoprivrede.

Ulazak HPK u sastav udruženja Copa-Cogeca je dobra stvar jer unutar udruženja Copa-Cogeca ima veliki broj članova EK i zato uspijevaju njegove lobističke akcije. Na sastanke udruženja Copa-Cogeca dolaze delegacije koje su izvrsno pripremljene u svojim argumentima, pri čemu se izdvajaju Austrija, Slovenija i Mađarska. Na sastancima udruženja Copa-Cogeca vode se rasprave o trenutnom stanju na tržištu, ali se prave i predviđanja za kretanja u iduće dvije godine s obzirom na količine proizvoda i cijene. Razvijene zemlje idu u savjetovanje s civilnim grupama proizvođača prije donošenja odluka, a kod nas se prvo donesu odluke, a nakon toga se ide u javnu raspravu.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje