INTERVJU: ZVONIMIR BELIĆ

Rajska – jedna od najpriznatijih u svijetu

Agrovijesti
Fotografija:
Intervju s direktorom tvrtke Rajska Zvonimirom Belićem, čija tvrtka je uvrštena među 50 najpriznatijih proizvođača cherry i cocktail rajčica na svijetu

Razgovarali smo s direktorom tvrtke Rajska Zvonimirom Belićem, koji se od 2000. godine bavi proizvodnjom cherry, shake i cocktail sorti rajčica u najmodernije opremljenim staklenicima u Kerestincu pokraj Svete Nedelje. Proizvodi tvrtke koja je donedavno nosila naziv Zarja Grupa d.o.o. postali su sinonim za najvišu kvalitetu rajčice, što je potvrdilo i priznanje 2013. godine u Berlinu, kada je tvrtka uvrštena u 50 najpriznatijih proizvođača cherry i cocktail sorti na svijetu.

-Vaša tvrtka je pionir u Hrvatskoj u biološkoj stakleničkoj proizvodnji. Možete li opisati na koji način uzgajate rajčice i kako ih štitite?

Rajčice uzgajamo tehnologijom hidroponije, u etažama. Takav uzgoj omogućava kontinuiranu berbu tijekom 9 mjeseci u godini, u razdoblju od travnja do prosinca. Rajčice rastu u vrećama s kompostom preko kojih dobivaju sve hranjive tvari rastopljene u vodi. Koristimo isključivo hranjiva mineralnog tipa koja se u staklenik unose fertigacijom kroz navodnjavanje. Višak vode otječe, filtrira se i ponovno koristi u zatvorenom sustavu, u kojem se ništa ne baca. Doziranje hranjivih stvari računalno je programirano, kao i provjetravanje, određivanje vlažnosti zraka i temperature u stakleniku, što je tehnološki vrlo zahtjevan i skup posao. Ne koristimo nikakva kemijska sredstva već biološku zaštitu, odnosno unosimo prirodne neprijatelje štetnika, tzv. predatore. Riječ je o mušicama i ostalim životinjica kojima održavamo prirodnu ravnotežu unutar staklenika. U slučaju da je neka od biljaka zaražena nekim tipom virusnih ili bakterijskih bolesti, bolesni dio odstranjujem rezanjem te ga iznosimo iz staklenika, a ranu premazujem alkoholom i dezinficiramo. Za oprašivanje rajčica zaduženi su bumbari, njih čak 10.000.

-Kad ste ostvarili prvi veliki investicijski ciklus?

Prvi veliki investicijski ciklus Rajska je završila u 2009. godini kada smo izgradili najsuvremenije staklenike površine 2,5 ha i tehnologiju ukupne vrijednosti 5 milijuna eura. Odlukom o dodjeli sredstava Europske unije, koju smo zaprimili početkom 2017. godine, nastavili smo investicijski ciklus i proširili kapacitete na površinu od dodatnih 2,5 ha, čime ukupna proizvodna površina sada iznosi 5 ha. Trenutno godišnje proizvodimo oko 3 milijuna komada pakirane rajčice, koja se prodaje dugogodišnjim poslovnim partnerima, veletrgovcima i velikim robnim centrima, kao što su Konzum, Plodine, Spar, Kaufland, Vagros Zagreb, Tommy i Mercator. Osim u Hrvatskoj, rajčice su dostupne i u Sloveniji u robnim centrima Hofer i Tuš, a od prošle godine i u Srbiji u robnim centrima Idea i Delhaize.

-Kakve su reakcije u regiji i planirate li daljnje širenje?

Trenutno izvoz na strana tržišta čini 25 posto od ukupne prodaje, a u budućnosti bismo željeli povećati taj postotak. Prve reakcije u Srbiji su odlične, kupci su prepoznali kvalitetu proizvoda, a želimo postići i prepoznatljivost naših sorti i branda Rajska. U 2020. godini cilj nam je proširiti prodajnu mrežu u Sloveniji i Srbiji te povećati broj pakiranih paketića s tri na četiri milijuna, što je rast veći od 30 posto.

-Prvi put ste u situaciji da radnike morate potražiti i izvan europskog kontinenta. Iz kojih zemalja uvozite radnike i koliko ste zadovoljni?

Prve strane radnike,13 Indijaca, zaposlili smo u srpnju prošle godine. Trenutno uz 60 domaćih radnika zapošljavamo 15 Indijaca i 13 Nepalaca. Vrlo smo zadovoljni njihovim radom, brzo su svladali poslove. Slušamo iskustva stranih i domaćih radnika, i zaključili smo kako prilagodba teče odlično. Činimo sve kako bi se osjećali ugodno u novoj radnoj okolini.

-U nedavnim intervjuima govorili ste o potrebi uvođenja promjena kod deklariranja proizvoda. Koje su promjene nužne?

Problem nastaje kod nejasno naznačenih specifikacija proizvoda. Odnosno, na deklaracijama proizvoda možete pronaći podatak gdje je proizvod parkiran ali ne i gdje je proizveden, što ostavlja velike mogućnosti uvoznicima hrane da manipuliraju porijeklom proizvoda. Zakonom je potrebno definirati stavke koje moraju biti navedene na deklaraciji, poput mjesta proizvodnje, klase proizvoda i sl. Trenutno su zakinuti potrošači koji nisu u potpunosti informirani u proizvodu, ali i domaći proizvođači koji cijenom ne mogu konkurirati uvoznim proizvodima lošije kvalitete ali nižih cijena.

-Kako komentirate aktualne najave o nužnosti smanjenja korištenja pesticida na području EU i transformaciji uzgoja u smjeru ekološke održivosti?

Naša proizvodnja već je usklađena sa spomenutim regulativama. Ne koristimo pesticide, za zaštitu biljaka unosimo prirodne neprijatelje štetnika, koristimo isključivo hranjiva mineralnog tipa.
Najave o nužnosti smanjenja korištenja pesticida na području EU i  transformaciji uzgoja u smjeru ekološke održivosti svakako su pozitivne. Prvenstveno jer trenutno na tržištu vlada velika razlika u standardu proizvodnje. Osim toga potrebno je zaštiti potrošače koji nisu adekvatno informirani o proizvodu.