Lažiranje proizvoda

Rakija, vino i med se u Srbiji najčešće lažiraju i to bez posljedica

Agrovijesti
Rakija Fotografija: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Rakija, vino i med se u Srbiji najčešće lažiraju i to bez posljedica, iako zakon to prepoznaje kao kazneno djelo prevare.

Dodavanje u med šećera ili glukozno-fruktoznog sirupa, koji se pravi od kukuruza, kao i proizvodnja rakija od sirovina koje nemaju nikakve veze sa onim što piše na etiketi, među najčešćim su prevarama, navode u srpskom Ministarstvu poljoprivrede.

Tako nesavjesni proizvođači varaju potrošače koji misle da kupuju prirodni med, šljivovicu ili dunjevaču, a zapravo kupuju kukuruzni sirup ili rakiju od repe i krumpira. Time u nezavidan položaj dovode i proizvođače koji se pridržavaju propisa i stvaraju im nelojalnu konkurenciju.

- Poljoprivredna inspekcija nailazila je i na proizvođače rakije koji pod nazivom voćna rakija prodaju proizvode u koje dodaju i sirovinu koja nije podrijetlom iz voća - kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Tako su nadležne inspekcije prošle godine utvrdile da od 32 ispitana uzorka rakije čak 19 ne zadovoljavaju kriterije kvalitete i sigurnosti proizvoda. Prema podacima za 2017, zabilježena su tri proizvođača koji su proizvodili voćne rakije čije podrijetlo sirovine nije u potpunosti od voća.

- Neispravnost kvalitete se gotovo udvostručila, dok se porijeklo alkohola koji nije iz voća uporno ne smanjuje unatoč tome što inspekcije provode edukaciju proizvođača i unatoč novim zakonskim rešenjima - kažu u Ministarstvu poljoprivrede i dodaju da kvalitetne voćne rakije moraju biti odgovarajuće jačine, bistrine i prepoznatljive arome voća, a da dodavanje umjetnih aroma nije dozvoljeno.

Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) kaže kako je šokantno što se u Srbiji, zemlji šljive, falsifiicira i šljivovica.

- To je poražavajuće. Imali smo ispitivanja prirodnih rakija gdje je utvrđeno kako dunju ili kajsiju ima samo u tragovima, a porijeklo alkohola je od krumpira ili repe. Zato mora da bude uveden stalan sustavni nadzor i država mora izdvojiti više novca za ispitivanje kvalitete namirnica - kaže Nikolić.

Kada se radi o kvaliteti vina, od 30 vrsta ispitivanih prošle godine, utvrđeno je da šest nije ispravno.

Zoran Nikolić kaže kako se možda najadekvatniji komentar na ovu temu mogao čuti na jednom stručnom skupu o zaštiti geografskog podrijetla proizvoda, a to je da se "u Srbiji vino pravi i od grožđa".

- Ova šala nam sve kazuje. Nitko od nas ne može sa sigurnošću reći da li je ijedan proizvod zaista onakav kakav treba biti. Nismo iznenađeni podacima da se u našoj zemlji najčešće mogu naći lažirano vino, rakija i med - ističe Nikolić.

On dodaje da Ministarstvo poljoprivrede svakog mjeseca treba raditi analize kvaliteta proizvoda.

- I to direktno iz trgovine, bez najave. Ako se to radi stalno, šalje se poruka proizvođačima da se ne mogu igrati sa potrošačima - zaključuje Nikolić.

U srpskom Ministarstvu poljoprivrede ističu kako je "lažiranje" hrane, odnosno njenog porijekla, pojava koja je u svijetu i EU poznata pod terminom "food fraud" (prevare u hrani). "Lažiranje hrane ili prevare u hrani je definirano Zakonom o zaštiti potrošača kao nepoštena poslovna praksa i obmanjivanje potrošača. S druge strane, kazneni zakon prepoznaje kazneno djelo prevare u koji svakako spadaju i djela iz prevara u hrani", naglašavaju u Ministarstvu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje