Okrugli stol

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem postaje gospodarski i politički problem

Agrovijesti
Zemljište Fotografija: Pixabay
Govoreći o obnovi koncesijskih ugovora sa zrcalnim tvrtkama iz bivšeg sustava Agrokor, Margeta ističe stav udruge da je poljoprivredno zemljište osnovni resurs poljoprivredne proizvodnje i da treba biti privatizirano, odnosno da treba provesti reviziju dosdaašnje raspodjele državnog zemljišta.

Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem postaje ne samo gospodarski nego i politički problem koji će se teško riješiti bez jasnog i čvrstog stava Ministarstva poljoprivrede, a čije će neriješavanje i dalje pridonositi depopulaciji ruralnih područja, istaknuto je u petak na okruglom stolu o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, u organizaciji udruge OPG-ova Život.

Predsjednik Udruge Vladimir Margeta upozorio je da je prošlo više od godinu dana od donošenja Zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, a gotovo se ništa nije postiglo, jer je, kako tvrdi, odobreno manje od trećine gospodarskih programa koje su općine i gradovi dostavili u Ministarstvo poljoprivrede, zbog čega natječaji stoje.

Govoreći o obnovi koncesijskih ugovora sa zrcalnim tvrtkama iz bivšeg sustava Agrokor, Margeta ističe stav udruge da je poljoprivredno zemljište osnovni resurs poljoprivredne proizvodnje i da treba biti privatizirano, odnosno da treba provesti reviziju dosdaašnje raspodjele državnog zemljišta.

Smatra kako je "to u stvari politička odluka, kao što je bila i prvi put kod dodjele koncesija" te da se udruga Život zalaže da se ona ne prebacuje na jedinice lokalne samouprave.

Pritisci na načelnike

Neki načelnici još nisu potpisali produženje ugovora, a kažu nam da ih se pritišće da se to što prije učini. To je situacija koja nije dobra, koja će i dalje rezultirati procesima kojima smo bili svjedoci posljednjih godina - depopulaciji i demografskoj katastrofi, upravo zbog nemogućnosti da ljudi, koji se žele baviti poljoprivredom, dobiju zemlju, ili je dobiju po zakupima koji su nekoliko puta veći od zakupa koje plaćaju tvrtke iz bivšeg sustava Agrokor, upozorio je Margeta.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede Snježana Kraml izvijestila je kako je u Ministarstvu do sada zaprimljen 381 program, od čega je na 168 programa Ministarstvo dalo suglasnost, pri čemu je Iz Osječko-baranjke županije dostavljeno 38 programa, od čega je suglasnost dana na 24 programa, pa se te jedinice lokalne samouprave mogu početi pripremati za provedbu natječaja.

Ostali programi su u pravilu obrađeni. Oni koji su kvalitetno odrađeni upućeni su županijama na usvajanje, a neki imaju određenih nedostataka pa su vraćeni na ispravak jedinicama lokalne samouprave, s uputom kako to napraviti, dodala je.

Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić ocijenio je kako načelnici i gradonačelnici, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu mogu "praktično samostalno odlučivati žele li ili ne žele potpisivati određene ugovore ili anekse ugovora", a s druge strane imamo Zakon o izvanrednoj upravi, koji se odnosi na bivšu Agrokor grupu, gdje se govori da se to može provesti po sili zakona.

S obzirom da Državno odvjetništvo smatra da je na temelju zakona o izvanrednoj upravi, potpisivanje ugovora o zakupu s tvrtkama iz bivšeg sustava Agrokor moguće provesti po sili zakona, Panenić pita zašto to nije provedeno i zašto se čelnike jedinica lokalne samouprave stavlja u situaciju da pred svojim vijećnicima i građanima ulaze u problem kojeg oni nisu stvorili, ili da budu prisiljeni donositi odluke koje su suprotne interesima lokalne samouprave gdje žive.

U ovome trenutku nedostaje jasan stav Ministarstva poljoprivrede o tome kako će se u budućem vremenu odvijati to potpisivanje aneksa, a rok je vrlo blizu, jer je 15. svibnja rok za prijavu izravnih plaćanja, upozorio je Panenić.

Podsjetio je kako je nadležno Ministarstvo najavilo novi pravilnik, koji se pojavio u javnoj raspravi, i koji bi revalorizacijom trebao ukloniti jedan dio problema, koji se odnosi na ujednačavanje cijena, ali se pribojava da će, iako tvrtke iz bivšeg sustava Agrokor prihvaćaju revalorizaciju cijena, biti poslovnih sustava koji neće baš tako prihvatiti ovu inicijativu i da će pružati otpor značajnijem povećanju zakupnina.

Smatra kako ćemo doći u situaciju u kojoj će načelnici i gradonačelnici prenijeti odlučivanje na općinska i gradska vijeća, koja će, po svom sastavu u kojem ima i poljoprivrednih proizvođača, vrlo teško donijeti odluke u korist tvrtki sljednica sustava Agrokor.

Doći ćemo u situaciju da će jedan dio lokalnih samoupava potpisati ugovore, a drugi neće i pitanje je što onda napraviti. Mislim da čelnici lokalne samouprave traže od Vlade da preuzme odgovornost, a ne da ih prisiljava da donose odluke s kojima imaju problem, ustvrdio je Panenić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje