Isplativa peradarska proizvodnja

Raste uvoz smrznutih paniranih i pečenih proizvoda u prošloj godini povećan za čak 88 posto

Agrovijesti
Piletina Fotografija: Thinkstock
Nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU kontinuirano raste uvoz smrznutih paniranih i pečenih proizvoda, posebice u prošloj godini kad je taj uvoz povećan za čak 88 %. Uvoz svih vrsta mesa peradi bio je za 1 % manji u odnosu na prethodnu godinu, a za usporedbu izvoz je u tom razdoblju povećan za 5 %. Uvoz mesa peradi je od 2012.-2017. godine povećan sa 17.523 tone na 27.031 tonu, dok je izvoz u tom razdoblju povećan sa 10.389 na 14.608 tona.

Zadnjih nekoliko godina meso peradi zauzima vodeće mjesto u potrošnji svih vrsta mesa, a ukupna potrošnja u Republici Hrvatskoj procjenjuje se na 23 kg po stanovniku, dok se potrošnja konzumnih jaja procjenjuje na oko 179 jaja po stanovniku, piše Gospodarski list..

Nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU kontinuirano raste uvoz smrznutih paniranih i pečenih proizvoda, posebice u prošloj godini kad je taj uvoz povećan za čak 88 %. Uvoz svih vrsta mesa peradi bio je za 1 % manji u odnosu na prethodnu godinu, a za usporedbu izvoz je u tom razdoblju povećan za 5 %. Uvoz mesa peradi je od 2012.-2017. godine povećan sa 17.523 tone na 27.031 tonu, dok je izvoz u tom razdoblju povećan sa 10.389 na 14.608 tona.

Poslovni prihodi cjelokupnog sektora peradarstva u prošloj godini bili su veći za 4 % dok su poslovni rashodi povećani za 2 %. Tržne cijene grill pilećih trupova bile su veće za oko 2 % kao i veleprodajne cijene konzumnih jaja, dok su prema TISUP-u, cijene smjese za perad bile niže za oko 1 %. U 2017. godini proizvodnja jednodnevnih pilića za tov bila je na razini 2016. godine, dok je proizvodnja jednodnevnih purića povećana za 6 %. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prošloj je godini smanjena proizvodnja jednodnevnih nesilica za oko 5 %, ali je gotovo udvostručen uvoz jednodnevnih nesilica pa je i ukupna bilanca uzgojenih pilenki značajno veća u odnosu na prethodnu godinu.

Zabilježeno je povećanje brojnog stanja peradi za 5,5 % 2017. godine u odnosu na 2016., a prema vrstama najzastupljeniji su tovni pilići (brojleri) sa 53 %, zatim kokoši (38 %), pure i ostale kokoši (pilenke i pijetlovi) sa 4 %, dok su ostale vrste peradi zastupljene sa manje od 1 % u ukupnom broju peradi.

Kod nas se proizvodnja mesa peradi odnosi uglavnom na proizvodnju brojlera (tovnih pilića) jer je u potrošnji mesa peradi piletina zastupljena s čak 98 %. Ostale vrste peradi (patke, guske, purani,…) uglavnom su u ekstenzivnom uzgoju. Za proizvodnju mesa se ne koriste čiste pasmine jer pilići sporo rastu, a prednosti hibrida u odnosu na čiste pasmine su još i manji utrošak hrane po kg prirasta, brže operjavanje, kakvoća zaklanih trupova i otpornost.

Za vrlo kratko vrijeme podmladak peradi spreman je za klanje: suvremeni hibridi pilića postižu već za 5 do 6 tjedana starosti masu od 1,9-2,4 kg, guščići s 10 do 12 tjedana imaju masu od 4-6,5 kg, purići sa 12 do 16 tjedana dosegnu masu od 4,7-6,5 kg, a pačići za 7 do 8 mjeseci postižu masu 3-3,5 kg.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje