Jesenska sjetva

Rekordna sjetva uljane repice, a žitarica na čak 35,3 posto više hektara

Agrovijesti
Sjetva u Belju sijačicom za varijabilnu sjetvu Fotografija: Belje d.d.
Površina zasijana uljanom repicom u jesenskoj sjetvi u 2017., koja u ukupno zasijanoj površini u 2017. sudjeluje s oko 19 posto, veća je za 10 tisuća hektara, odnosno gotovo 23,3% u usporedbi s prošlom godinom. To je rekordna i ujedno najveća sjetva uljane repice od 1990, a uljanom repicom je zasijano čak 53.000 hektara.

Površine zasijana žitaricama u jesenskoj sjetvi u 2017. povećane se u usporedbi s površinom zasijanom u prošloj godini kao i površine pod uljanom repicom, čija se sjetva znatno povećala u istom razdoblju. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prošle jeseni zasijano čak 279.000 hektara, što je za 69.000 hektara više nego u jesen 2016. godini.

Površina zasijana uljanom repicom u jesenskoj sjetvi u 2017., koja u ukupno zasijanoj površini u 2017. sudjeluje s oko 19 posto, veća je za 10 tisuća hektara, odnosno gotovo 23,3% u usporedbi s prošlom godinom. To je rekordna i ujedno najveća sjetva uljane repice od 1990, a uljanom repicom je zasijano čak 53.000 hektara.

Povećana sjetva pšenice

U odnosu na prošlu godinu, ukupne površine zasijane u jesenskoj sjetvi povećale su se za oko 32,9%, a površine zasijane žitaricama za oko 35,3%. U strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u jesenskoj sjetvi u 2017. najviše su zastupljene pšenica s oko 62,8% i ječam s oko 23,9%. Pšenice je zasijano na 142.000 hektara. Površina zasijana pšenicom veća je gotovo za 44 tisuće hektara nego prošle godine. Površina zasijana ječmom također bilježi povećanje, i to za 10 tisuća hektara.

Motiviranost proizvođača za povećanim sjetvenim površinama u jesen je u prednosti koje ima proizvodnja pšenice, u odnosu na druge biljne kulture, a sadržane su u činjenici što ona zahtjeva manja ulaganja u vremenu kada su financijska sredstva nedostupna proizvođačima i relativno skupa, smatraju stručnjaci. Poljoprivrednici su, očito procjenili da će situacija na svjetskom tržištu u idućem razdoblju biti za proizvođače i izvoznike relativno povoljna, a jedan od razloga što se više zasijali tijekom jeseni je i potreba poštivanja plodoreda, odnosno poljoprivrednici su vođeni činjenicom da se pšenicom najefikasnije, bez zagađenja zemljišta, mogu boriti protiv korova i drugih biljnih štetnika.

Brojke:

279.000 hektara zasijano tijekom prošle jeseni što je za 69.000 hektara više nego u jesen 2016. godini.

10.000 hektara više zasijano uljanom repicom, što je rekord od 1990. godine, ukupno je pod repicom 53.000 hektara

142.000 hektara zasijano pod pšenicom, dok je godinu ranije zaisjano bilo 98.000 hektara

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje