Zakon o slatkovodnom ribarstvu

Ribičke dozvole ubuduće će se moći koristiti u više ribolovnih zona ili ribolovnih područja

Agrovijesti
Ribolov Fotografija: PR
Ribičke dozvole ubuduće će se moći koristiti u više ribolovnih zona ili ribolovnih područja kako ribiči ako žele loviti na cijelom području županije, ne moraju više biti članovi dva ili više ribičkih društava.

Konačni prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu Vlada RH danas je uputila na drugo čitanje u Sabor. Zakonom se uređuje tržište slatkovodne ribe i proizvoda ribarstva u gospodarskom ribolovu radi učinkovitije kontrole i nadzora stavljanja na tržište, smanjenja crnog i sivog tržišta ribom i osiguravanja dostatne opskrbe slatkovodnom ribom, kao i sljedivosti ribe.
 
Prihvaćeni su i prijedlozi izneseni u saborskoj raspravi u prvom čitanju da prednost na javnom natječaju za dodjelu ribolovnog prava ima prethodni ovlaštenik ribolovnog prava kojem ribolovno pravo nije bilo oduzeto, kao i da se sredstva koja će se tijekom 5 godina prikupljati na računu ovlaštenika ribolovnog prava u omjeru od 20% od naknade za ribičke dozvole mogu koristiti i za edukaciju.

Pojednostavljen je postupak proširivanja ribolovnog prava (unutar ribolovne zone za koju je ovlaštenik prethodno već dobio ribolovno pravo koje obuhvaća sve ribolovne vode unutar administrativnih granica općina, gradova i županija), ukoliko postoji interes ovlaštenika ribolovnog prava, na umjetne novonastale ribolovne vode (iskopi mineralnih sirovina, glinokopi, akumulacije, kanali, itd.) te će se njihovim uvrštavanjem u planove upravljanja i upisnik ribolovnih područja i ribolovnih zona i dovođenjem u funkciju sportskog ribolova te vode oplemeniti u ekološkom, biološkom i ihtiološkom smislu te obogatiti ponudu ribolovnog turizma i razvoja ruralnih zajednica.

Dio poslova i naknada vezan uz gospodarski ribolov preuzimaju županije. Uvodi se elektronička baza podataka u slatkovodnom ribarstvu, aplikacija za elektroničku kupnju dozvola za ribolov, bezgotovinska naplata i raspodjela sredstava čime se olakšava posao korisnicima.

Ribičke dozvole ubuduće će se moći koristiti u više ribolovnih zona ili ribolovnih područja kako ribiči ako žele loviti na cijelom području županije, ne moraju više biti članovi dva ili više ribičkih društava.

„Slatkovodno ribarstvo za nas je izuzetno važna gospodarska grana jer pastrve i šarani iz naših ribnjaka lako pronalaze tržišta u Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Italiji... Ukidamo više različitih administrativnih obveza i troškova što će dodatno pomoći  slatkovodnom ribarstvu uštedom od 650 tisuća kuna godišnje. Imamo 17 velikih šaranskih ribnjaka u ukupnoj površine oko 14.000 ha za koje smo od ove godine osigurali 20 milijuna kuna bespovratne novčane pomoći za štete zbog raznih vrsta ptica i drugih životinja.“, izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

 Uzgoj slatkovodnih vrsta riba obavlja se u Hrvatskoj na dva načina, kao uzgoj toplovodnih (ciprinidnih, šaranskih) i uzgoj hladnovodnih (salmonidnih, pastrvskih) vrsta. Najznačajnije vrste u slatkovodnom uzgoju su šaran i kalifornijska pastrva, a ukupna proizvodnja u 2017. godini iznosila je 3.272 tone.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje