Vijeće ministara poljopriverde EU

Romić u Bruxellesu traži dodatni novac za dodatne potpore ugroženim sektorima

Agrovijesti
Ministar Romić na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU, 17. svibanj 2016. Fotografija: The European Union
U okviru novoga paketa mjera Hrvatska prije svega očekuje da se njime osigura dodatna financijska potpora sektorima koji su naročito pogođeni krizom, a koja bi bila namijenjena svim proizvođačima koji trpe negativne posljedice poremećaja na tržištu. Stav Hrvatske je kako takva potpora ne smije biti uvjetovana obvezom smanjenja proizvodnje, jer bi to bilo protivno razvoju konkurentnog i održivog poljoprivrednog sektora.

Ministar Davor Romić prisustvovat će sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije, koji će se održati 18. u Bruxellesu. Sastanak će započeti predstavljanjem programa rada slovačkoga predsjedništva koje predsjedava EU-u u drugoj polovici 2016. godine. Osnovni cilj Slovačke u području poljoprivrede je jačanje pozicije poljoprivrednika u lancu hrane. 

Hrvatska pozdravlja najavljeni program rada, a posebno nastavak rada na pojednostavljenju Zajedničke poljoprivredne politike i usmjeravanju rada Vijeća na jačanje pozicije europskih poljoprivrednika, u okolnostima kada nije izgledan kraj krize na poljoprivrednom tržištu zbog razloga koji prelaze okvire poljoprivredne politike.

Najvažnija raspravna točka na predstojećem sastanku Vijeća ministara bit će na temu Pojednostavljenja zajedničke poljoprivredne politike – procjena mjera ekologizacije nakon prve godine primjene. Europska komisija će predstaviti izvješće s rezultatima procjene mjera ekologizacije (engl. greening - mjere ozelenjavanja, koje obuhvaćaju ekološki značajne površine, diverzifikaciju usjeva i zadržavanje trajnih pašnjaka, provode se od 2015. i na njih se odnosi 30 % izravnih plaćanja).

Izvješćem su obuhvaćene i planirane mjere koje EK namjerava poduzeti zbog pojednostavljenja, a koje će se početi primjenjivati u 2017. Hrvatska te rezultate uzima s rezervom, s obzirom na kratko vrijeme koje je proteklo od početka provedbe ovoga sustava. Ista rezerva odnosi se na potencijalni pozitivni ekološki učinak tih mjera, što ujedno smatramo ključnim pitanjem. Naime, nužno je utvrditi ostvaruju li mjere ekologizacije ciljeve zbog kojih su uvedene reformom iz 2013., tim više što je i EK naglasila kako odgovor na ovo temeljno pitanje možemo očekivati tek 2017. ili 2018. godine.

Razmjena mišljenja u vezi sa stanjem na tržištu poljoprivrednih proizvoda

Na sastanku Vijeća ministara u svibnju Hrvatska je tražila posebnu raspravnu točku kako bi izrazila zabrinutost zbog stanja na tržištu i zatražila dodatnu potporu za koju se zalaže i na ovome Vijeću ministara, kao sastavni dio prijedloga paketa mjera koji će predložiti Komisija.

U okviru novoga paketa mjera Hrvatska prije svega očekuje da se njime osigura dodatna financijska potpora za sektore koji su naročito pogođeni krizom, a koja bi bila namijenjena svim proizvođačima koji trpe negativne posljedice poremećaja na tržištu. Stav Hrvatske je kako takva potpora ne smije biti uvjetovana obvezom smanjenja proizvodnje, jer bi to bilo protivno razvoju konkurentnog i održivog poljoprivrednog sektora.

Europska komisija će podnijeti redovno izvješće o aktualnom stanju u međunarodnoj poljoprivrednoj trgovini. Osim statističkih podataka o kretanjima u vanjskoj poljoprivrednoj trgovini, povjerenik Hogan će izvijestiti o dosadašnjim rezultatima „diplomatske ofenzive“ čiji je cilj otvoriti nova tržišta za europske poljoprivredne i prehrambene proizvode. Hrvatska će primiti na znanje informaciju EK-a i upozoriti kako istovremeno imamo neiskorištenu mogućnost u najbližemu susjedstvu, odnosno na granicama Europske unije. Riječ je o tehničkoj adaptaciji Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom, koja je dogovorena no sada ju BiH odbija potpisati.

Opasnost od bolesti kvrgave kože stoke

Austrija je zatražila, a Hrvatska, zajedno s Mađarskom, podržala uvrštenje u dnevni red  točke u vezi s bolešću kvrgave kože, koja je već potvrđena u nama susjednoj Srbiji. To je virusna zarazna bolest od koje obolijevaju isključivo goveda. Nije opasna za zdravlje ljudi.

Hrvatska podupire Austriju te traži jasan stav EK-a prema politici kontrole ove bolesti i to tako da se definiraju mogućnosti mjere preventivnoga cijepljenja životinja prije pojave bolesti u nas, provedu žurne izmjene zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na trgovinu živim životinjama i njihovim proizvodima i osiguraju dostatna financijska sredstva za provedbu mjera cijepljenja za države članice, ali i mogućnost sufinanciranja provedbe preventivnih mjera u susjednim trećim zemljama kako bi se spriječilo širenje bolesti prema Europskoj uniji

Ostale teme u dnevnome redu su izvještajne naravi te nije predviđena rasprava. 

Na kraju će slovačko predsjedništvo izvijestiti o konferenciji održanoj u Bratislavi 30. lipnja i 1. srpnja 2016. pod nazivom Jačanje pozicije poljoprivrednika u lancu hrane.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje