Znanost

Rusi stvaraju pšenicu budućnosti

Agrovijesti
Pšenica Fotografija: Pixabay
Ruski agronomi stvorili su jedinstvenu sortu pšenice otpornu na hladnoću, prekomjernu vlagu i brojne bolesti. Također, ova sorta ima daleko više bjelančevina nego ostale pšenice i, što je najvažnije, nije potrebno tretirati je pesticidima.

Ruski agronomi stvorili su jedinstvenu sortu pšenice otpornu na hladnoću, prekomjernu vlagu i brojne bolesti. Također, ova sorta ima daleko više bjelančevina nego ostale pšenice i, što je najvažnije, nije potrebno tretirati je pesticidima.

Tamo gdje je još prije svega sto godina mogla preživjeti samo ozima raž, sada se može uzgajati ozima pšenica odlične kvalitete, govori za Sputnjik ruski agronom i akademik Bagrat Sanduhadze. Njegove kolege, agronomi koji se bave selekcijom zrna i hibridnim sortama sa moskovskog naučno-istraživaškog instituta „Nemčinovka“ tijekom poslednjih godinu dana su križanjem različitih sorti sjemena dobili ovo sjeme pšenice koja je praktično neuništivo.

„Kod nas su teški klimatski uvjeti od Kalinjingrada pa sve do Primorskog kraja na samom istoku zemlje. Željeli smo stvoriti genotip koji bi bilo moguće uzgajati u ovim surovim uvjetima“, govori Sanduhadze.

Zahvaljujući upornom radu ruskih selekcionera rezultati su nadišli očekivanja. Otkako postoji ova znanstveno-istraživačka ustanova, stvoreno je više od 130 sorti.

„Zahvaljujući selekciji zrna, odabiru onog sa boljim karakteristikama, dobijamo sorte koje su otporne na različite prirodne uvjete poput hladnoće, previše vlage ili pak manjak vlažnosti. Ova metoda je možda najefikasnija, a uz to i najjeftinija. Samo rekombinacija gena dovodi do stvaranja izdržljivijih sorti“, podvlači akademik Sanduhadze.

Sada su u Rusiji najplodnije centralne regije zemlje, odmah nakon tradicionalno plodnih južnih krajeva oko grada Krasnodara. U posljednje vrijeme Rusija je značajno povećala proizvodnju i izvoz žitarica, a zadržala kvalitetu.

„U čitavom svijetu, sa rastom prinosa pada kvaliteta. Prema pravilu, što više proizvodite, smanjuje se kvaliteta. Francuska, Velika Britanija, Njemačka proizvode žito sa 8-9 posto bjelančevina, dok je standarad čak 14 posto. Osim toga, njihove žitarice ne mogu prezimiti. Ruske sorte imaju čak do 18 posto bjelančevina“, ponosno govori Sanduhadze.

Ruski akademik objašnjava kako ruske sorte imaju povećan postotak bjelančevina zahvaljujući, između ostalog, kvalitetnom zemljištu iz kojeg crpe teško rastvorljivi dušik iz tla. Jednostavnim rječnikom to znači da ovim žitaricama ništa dodatno nije potrebno, sve same crpe iz plodnog i kvalitetnog tla. Samim tim, ove žitarice su značajno zdravije, jer nisu tretirane kemikalijama.

„Za 20-30 godina svijet će Rusiju moliti za žitarice, nafta nikome više neće biti potreba. Najjeftinije a najkvalitetnije zrno ćemo mi proizvoditi. Pesticide praktično ne moramo koristiti, jer smo stvorili takve sorte koje gotovo nikad ne oboljevaju“, rezimira naučnik.

Europske vrste gotovo uopće ne uspjevaju u Rusiji. Zato domaći instituti stalno rade na poboljšavanju kvalitete lokalnih sorti. Zasad se ruske sorte dobijene u okviru instituta „Nemčinovka“ uspješno uzgajaju u Turskoj.
 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje