AUTOHTONI PROIZVODI

S četiri zaštićena pršuta, Hrvatska uz bok Italiji i Španjolskoj

Agrovijesti
Dalmatinski pršut Fotografija: Ivo Čagalj/PIXSELL
Hrvatska s četiri pršuta zaštićena oznakom EU u samom vrhu liste, stala uz bok Italiji i Španjolskoj

S četiri zaštićena pršuta na razini Europske unije Hrvatska je stala uz bok Italije koja ih ima šest i Španjolske koja je zaštitila također četiri pršuta, proizvedena od tzv. bijele pasmine svinja. Istarski pršut nosi oznaku izvornosti, a Krčki, Drniški i Dalmatinski zemljopisnog podrijetla.  

U drugom dijelu liste s EU oznakom su Portugal sa tri, Francuska sa dvije te Slovenija koja je samostalno zaštitila jedino Kraški pršut. Prigovorom istaknutim prema pršutarima iz hrvatskog dijela Istre dežela je (ne)očekivano primorala RH na kompromis pa je taj pršut dobio dvostruki naziv Istarski/Istrski.  Tajnik udruge Dalmatinski pršut Ante Madir (i direktor Klastera hrvatski pršut) ističe kako je RH sa četiri zaštićena pršuta odlično trasirala mogući dugoročni razvoj ove proizvodnje uz novo zapošljavanje što je itekako bitno za ruralna područja u kojima se mahom nalaze proizvodni pogoni, a usto su danas pogođena i jakom depopulacijom.

"Hrvatsko tržište godišnje u prosjeku konzumira oko 700 tisuća pršuta od kojih tek oko 300 tisuća dolazi iz domaće proizvodnje. Smanjimo li uvoz u nekom doglednom razdoblju barem za 100 tisuća, što nije nemoguće, bio bi to izniman uspjeh," iznosi Madir i dodaje kako je unatrag godinu-dvije domaća proizvodnja povećana za 50-ak tisuća pršuta. Naime, ulaskom u EU riješen je, kaže, problem sigurne opskrbe sirovinom, kvalitetnom i po prihvatljivoj cijeni. Prozivke domaćih svinjogojaca da pršutari ne kupuju sirovinu na lokalnoj razini već je uvoze Madir odbacuje. Dio sirovine, tvrdi, nabavljaju kod hrvatskih proizvođača, pripravni su u domaćem dvorištu kupovati i više, no ponuda je nedovoljna. Usto je opterećena i nepostojanjem suradnje svinjogojaca i klaoničara koji bi trebali zbrinuti ostatak sirovine jer, pršutarima trebaju samo butovi.

Sigurna budućnost 

Mi u Hrvatskoj nažalost, nikako ne uspijevamo zatvoriti nijedan proizvodni ciklus kao konkurentan model, uvijek nešto ne štima. Posjetio je nedavno klaonicu u mađarskom Kapošvaru koja dnevno obradi 3000 svinja i vidio tegljače koji su na klanje dovezli svinje s farmi tri velika tovljača iz RH.  "Apsurdima nikad kraja, oni voze svinje u klaonicu udaljenu stotine kilometara, a mi putujemo tamo radi sirovine za pršute i vozimo je natrag umjesto da se sve to odradilo u Hrvatskoj," ističe Madir.  Od 2012. kada je u RH pokrenuta certifikacija pršuta do kraja 2015. zahtjevne kriterije zadovoljilo je tek 97 tisuća među kojima je najbrojniji bio upravo Dalmatinski pršut sa 82 tisuće komada, iznosi Madir.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje