Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

Sa 15 registriranih naziva proizvoda zauzimamo 13. mjesto što je uspjeh najmlađe članice EU

Agrovijesti
Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede Fotografija: Boris Ščitar/PIXSELL
Hrvatska je do sada zaštitila oznakama izvornosti ili  zemljopisnog podrijetla 15 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na razini Europske unije. To znači da su nazivi tih proizvoda zaštićeni od svakog oblika zloporabe, ne samo u Republici Hrvatskoj već i u svim ostalim članicama Europske unije. Koliko smo uspješni u zaštiti proizvoda i kakvo je stanje u EU razgovarali smo sa ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem

Koliko Hrvatska ima zaštićenih autohtonih proizvoda na EU, a koliko na nacionalnoj razini. Što smo sve zaštitili i što je u pripremi?

Do sada smo 15 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zaštitili oznakama izvornosti ili  zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. To znači da su nazivi tih proizvoda zaštićeni od svakog oblika zloporabe, ne samo u Republici Hrvatskoj već i u svim ostalim članicama Europske unije.

Pored  ovih 15 proizvoda, u postupku zaštite na razini EU, još je šest proizvoda od kojih bih izdvojio Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje i to zbog činjenice što tu zaštitu partnerski provode maslinari iz naše Istarske županije te dijela Istre koji pripada Republici Sloveniji. U postupku pak zaštite na nacionalnoj razini, što je prva stepenica u zahtjevnoj proceduri nalaze se još tri proizvoda, to su: Kvargl, Varaždinski klipić i Rudarska greblica, a za sve njih traži se zaštita zemljopisnog podrijetla.

Naravno tu nije kraj, interes za ishođenjem  oznaka zaštite kontinuirano raste pa za još 20-ak proizvoda skupine proizvođača trenutno pripremaju dokumentaciju koja prethodi podnošenju zahtjeva.

Je li procedura zaštite komplicirana?

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić
Procedura zaštite naziva je zahtjevna budući da obuhvaća postupak koji se prvo provodi na nacionalnoj razini, a nakon toga slijedi i postupak koji vodi Europska komisija na razini Europske unije. Treba možda naglasiti kako je ovaj sustav zaštite prije svega namijenjen skupinama proizvođača dok proizvođač pojedinac može iznimno podnijeti zahtjev uz uvjet da može dokazati kako je jedini proizvođač proizvoda čiji naziv želi zaštititi. Podsjetit ću, upravo takva iznimka vezana je za naš prvi proizvod zaštićen EU oznakom, to je Krčki pršut koji je 2015. ishodila Mesnica-market Žužić iz Krka.

Prvi korak u postupku zaštite je nacionalna razina, konkretno zahtjev se  podnosi Ministarstvu poljoprivrede.Ovdje valja svakako istaknuti kako su ključni dokumenti koji se podnose uz zahtjev:Specifikacija proizvoda, na temelju koje Ministarstvo poljoprivrede, u postupku na nacionalnoj razini, donosi odluku o prihvaćanju zahtjeva i prijelaznoj nacionalnoj zaštiti te Jedinstveni dokument, na temelju kojeg Europska komisija donosi odluku o prihvaćanju zahtjeva za registraciju oznake odnosno zaštitu naziva na razini Europske unije. Tijekom oba postupka, i na nacionalnoj i na razini Europske unije, mora se provesti i postupak prigovora. Naime, u službenim glasilima RH i EU objavljuje se obavijest o zahtjevu za zaštitu naziva, a bilo koja fizička ili pravna osoba ima pravo uložiti prigovor na podneseni zahtjev.

Prigovor vrlo često značajno produžuje sam postupak zaštite budući da on za sobom povlači i vrijeme u kojem se pokušava postići sporazum između zainteresiranih strana, a ujedno je posljedično potrebno mijenjati i Specifikaciju proizvoda.

Također, vrlo često, tijekom postupka, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, od proizvođača se traže dodatna pojašnjenja Specifikacije proizvoda i Jedinstvenog dokumenta ili primjerice povijesni dokazi ili laboratorijska ispitivanja kojima se dokazuju posebna svojstva proizvoda, a sve kako bi se učvrstio temelj za zaštitu naziva proizvoda jednom od oznaka.

Koliko je ukupno na EU razini zaštićeno proizvoda, koje zemlje imaju najviše, a koje najmanje oznaka i gdje smo tu mi?

U Europskoj uniji trenutno je registrirano 1400 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji nazivi nose oznaku izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijaliteti. Najviše zaštićenih proizvoda, čak 293 ima Italija slijedi je sa 242 Francuska. Na trećem mjestu je Španjolska sa 194 proizvoda dok primjerice, Estonija i Malta nemaju niti jedan proizvod sa EU oznakom zaštite.

Hrvatska sa 15 registriranih naziva proizvoda zauzima 13. mjesto što je doista uspjeh budući da smo najmlađa članica Europske unije, a mogućnost registracije oznaka stekli smo tek od srpnja 2013. godine nakon pristupanja u EU.

Postoji li službeni podatak o tržišnoj vrijednosti zaštićenih proizvoda?

Prema studiji koju je Europska komisija naručila 2012. ukupna prodajna vrijednost svih europskih proizvoda sa zaštićenim nazivima iznosila je 54,3 milijarde eura u 2010. godini, što je 5,7% ukupne prodajne vrijednosti svih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te proizvoda sektora vina i jakih alkoholnih pića.

Vrijednost izvezenih proizvoda sa zaštićenim nazivima iznosila je u toj godini 11,5 milijardi eura, odnosno oko 15% od ukupnog izvoza proizvoda prehrambene industrije i industrije pića članica EU.

Što se sve čini kako bi se postupak zaštite poboljšao, postoje li možda potpore i za tu namjenu?

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić

Edukacija proizvođača i to u fazi kada tek razmišljaju o postupku pokretanja zaštite naziva svoga proizvoda najvažniji je detalj govorimo li o poboljšanju dosadašnjih rezultata. Edukacija je važna kako bi se proizvođači unaprijed upoznali sa svim detaljima i naravno, problemima s kojima će se suočiti tijekom postupka, ali i nakon ostvarene zaštite naziva proizvoda. Održavanjem edukativnih predavanja proizvođače se upoznaje sa načinom izrade Specifikacije proizvoda i Jedinstvenog dokumenta, a dobra priprema ovih dokumenta može značajno ubrzati i olakšati sam postupak zaštite.

Što se potpora tiče Ministarstvo poljoprivrede od 2015.  provodi Program potpora skupinama proizvođača za izradu specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta.

Kroz ovaj Program do sada je sufinancirano 25 projekata u vrijednosti 1,34 milijuna  kuna. Program se provodi i ove godine, osigurano je gotovo 700 tisuća kuna, a natječaj ide uskoro. Predviđena visina potpore po pojedinom korisniku iznosi 80% ukupno prihvatljivih troškova, ali ne više od 75 tisuća kuna uključujući PDV. 

Uz to, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u svibnju prvi natječaj za provedbu Podmjere 3.1. „Potpore za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete“ – provedba tipa operacije 3.1.1. „Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje“, a zahtjevi za tu potporu mogu se  podnositi kroz AGRONET od 17. srpnja do 18. rujna 2017.

Na koji još način Ministarstvo poljoprivrede pomaže proizvođačima?

Pored već spomenutih edukativnih aktivnosti kao i financijske potpore, Ministarstvo poljoprivrede proizvođačima pomaže i u promidžbi samih proizvoda, kroz razne informativno-edukativne materijale te organizacijom i uključivanjem proizvođača u brojne izložbeno-prodajne manifestacije poput Sajma zimnice, Doručka s hrvatskih farmi…

Što proizvođači dobiju s oznakom zaštite?

Prema podacima koje iznosi Europska komisija proizvodi čiji nazivi su zaštićeni jednom od oznaka iz sustava kvalitete postižu u prosjeku 2,23 puta veću tržišnu cijenu u odnosu na proizvode čiji nazivi nisu zaštićeni.

Također, u ovo doba jake globalizacije i velike raširenosti standardizirane industrijske hrane, sve više  potrošača okreće se gastronomskom naslijeđu, traže svježe te time i nutritivno vrednije proizvode. S takvim trendom mi u Hrvatskoj zapravo čuvamo i svoj lokalni identitet, a proizvodnja tradicionalnih autohtonih proizvoda postaje glavni adut naše ugostiteljsko - turističke ponude. Zaštita proizvoda oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta proizvođačima daje poticaj za stvaranje nove dodane vrijednosti na njihovim proizvodima, ali pridonosi i održivom razvoju ruralnih krajeva uz zadržavanje stanovništva na tim prostorima.

 

 

 

  • Avatar
    ministar 24. Lipanj 2017. u 15:46 što prije učite njemački ili engleski i bježite odavde što prije..možda će vašoj djeci biti bolje...
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje