Samodostatnost u proizvodnji mlijeka pala na tek 53 posto

Sa 59.000 proizvođača, pali smo na njih 7000, a prvih 2000 proizvede 85 posto mlijeka

Agrovijesti
Farma krava Fotografija: Pixabay
Na temelju podataka o isporuci u 2017. ovo poslovno udruženje procjenjuje da je prvih 2.000 isporučitelja, koji bi trebali biti predmet obrade podataka, u prošloj godini isporučilo oko 85 posto mlijeka. Strategiju hrvatskog mliječnog govedarstva treba sagledati kroz minimum 4-5 regija Hrvatske s obzirom na specifičnosti uvjeta proizvodnje pojedinih regija.

Ministarstvo poljoprivrede, prema neslužbenim informacijama, najavljuje izradu strategije poljoprivrede i prateće prehrambene industrije do 2030. godine.Iz tog razloga Croatistočar izradilo je opsežnu analizu mliječnog sektora koji je u posebno složenoj situaciji obzirom da je samodostatnost u proizvodnji mlijeka u odnosu na potrošnju pala na tek 53 posto u prošloj godini.

Iz analize je vidljivo, da osim malih isporučitelja mlijeka, iz godine u godinu Hrvatska gubi srednje i srednje velike proizvođače mlijeka sa obiteljskih gospodarstava, a koji su većim dijelom alocirani u ruralnim područjima i većina njih je vjerojatno predisponirana za povećanje proizvodnje kroz program održivog restrukturiranja proizvodnje mlijeka pri obiteljskim gospodarstvima.

Strategija bi trebala definirati dinamiku proizvodnje mlijeka do 2030. godine, otkup i preradu mlijeka, broj mliječnih krava, trendove povećanja muznosti, strukturu proizvođača, trendove potrošnje mlijeka u mliječnim proizvodima, procjene uvoza i izvoza sa svim konkretnim mjerama i nosiocima sprovedbe strategije, objašnjava Branko Bobetić, direktor Croatistočara.

Naš kratki prikaz trendova i stanja može poslužiti, uz ostalu sveobuhvatnu analizu, pri izradi posebnog programa revitalizacije sektora govedarstva u RH a u okviru strategije poljoprivrede i prateće prehrambene industrije do 2030. godine. Pretpostavka izrade strategije mliječnog govedarstva podrazumijeva cjelovitu analizu isporučitelja mlijeka u količinskim razredima, posebice kroz podatke o isporuci mlijeka, broju krava i raspoloživih hektara u 2017. godini uključujući i minimum socioloških pokazatelja, ističe Bobetić.

Na temelju podataka o isporuci u 2017. ovo poslovno udruženje procjenjuje da je prvih 2.000 isporučitelja, koji bi trebali biti predmet obrade podataka, u prošloj godini isporučilo oko 85 posto mlijeka. Strategiju hrvatskog mliječnog govedarstva treba sagledati kroz minimum 4-5 regija Hrvatske s obzirom na specifičnosti uvjeta proizvodnje pojedinih regija.

Posebno ističemo potrebu da se u okviru strategije do 2030. godine pokuša definirati optimalni model održivog govedarstva pri obiteljskim gospodarstvima iz svih aspekata, u pogledu proizvodno gospodarskih te sociološko ekoloških čimbenika koji utječu na održivost proizvodnje, ističu.

Količinski razredi u proizvodnji

Kanta za mlijeko

S obzirom na kontinuirani pad otkupa mlijeka Croatiastočar je sačinio pregled otkupa po količinskim razredima u periodu od 2009 ( godine povijesno najvećeg otkupa mlijeka), pa sve do 2017. godine.

Isporuka mlijeka u 2017. godinu odnosu na rekordnu 2009. godinu bila je manja za gotovo 200.000 tona, a u prošloj godini u odnosu na rekordnu 2009. isporuku mlijeka za 31 povećali su samo proizvođači sa godišnjom isporukom iznad 200 tona dok svi ostali isporučitelji bilježe veliki pad isporuke mlijeka i veliki pad broja isporučitelja.

Posebno zabrinjava što se smanjio i broj najvećih isporučitelja za 14 posto u odnosu na 2009. godinu koji su u razredu isporuke iznad 200 tona. U spomenutom periodu najveći pad isporuke mlijeka zabilježen je u 2013. godini za preko 120.000 tona u odnosu na 2011. godinu, kaže Bobetić.

Analizirajući isporuku mlijeka po količinskim razredima upada u oči da su isporučitelji od 50 do 200 tona u 2013. godini za 28% smanjili isporučenu količinu mlijeka kao i mali isporučitelji koji godišnje isporučuju ispod 6 tona mlijeka. Od ukupnog smanjenja isporuke mlijeka ove tri grupe isporučile su gotovo 50.000 tona mlijeka manje, pokazuje analiza.

Slična je situacija i sa padom isporuke mlijeka isporučitelja od 50 do 80 tona koji su u 2013. godini za 26 posto smanjili isporuku mlijeka, a u tim relacijama smanjen je i broj isporučitelja.

Nažalost, trend smanjenja broja isporučitelja i isporuke mlijeka nastavljen je kod grupe isporučitelja sa 50 do 100 tona mlijeka jer je vidljivo da u 2017. godini u odnosu na 2013. bilježe pad isporuke mlijeka za 20% te se isto tako smanjuje njihov broj za 20%. U 2017. u odnosu na 2013. uspio se održati samo broj isporučitelja uključujući i isporuku mlijeka kod isporučitelja kod 100 do 200 tona isporuke mlijeka godišnje, naglašava Bobetić.

Dodaje kako svi ovi podaci ukazuju na velik gubitak broja srednjih i srednje velikih proizvođača mlijeka koji su bili predisponirani za restrukturiranje u smislu okrupnjavanja stada mliječnih krava te povećanjem proizvodnje mlijeka, a samim time održivosti i poboljšanju konkurentnosti.

U odnosu na ukupnu proizvodnju kravljeg mlijeka prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio otkupa mlijeka u 2009. godini bio je 85 posto, a u prošloj godini manji za oko 10 posto. Prosječna otkupna cijena mlijeka u promatranom razdoblju bila je 32,57 eura/100 kg što je za 1% više u odnosu na prosjek EU cijene.

Analiza sektora mlijeka

Operativni program podigao proizvodnju

Analiza pokazuje trendova u mliječnom sektoru RH od početka provedbe Operativnog programa (2003 godina) pa do povijesno rekordnog otkupa u 2009. godini. U tom periodu, od šest godina, bilježi se prosječni godišnji rast otkupa mlijeka za 4 posto, prosječan rast isporuke mlijeka po kravi za 5posto i prosječni godišnji pad mliječnih krava za 1,7 posto unatoč prosječnom godišnjem uvozu rasplodnih junica od 9.050 komada. U periodu 2009. do 2017. godine bilježi se prosječni godišnji pad otkupa mlijeka za 4 posto, prosječni godišnji pad broja mliječnih krava za 4 posto te prosječni rast isporuke mlijeka po kravi za 0,6 posto, dok je u tom periodu, od osam godina, prosječni godišnji uvoz rasplodnih junica pao na svega 3.500 komada.

Unatoč padu domaće proizvodnje teladi, nakon ulaska u članstvo EU, nastavlja se i dalje neprimjereno klanje domaće teladi među kojom zasigurno ima i ženske teladi koja bi trebala biti predisponirana za uzgoj rasplodnog podmlatka, kaže Bobetić. Napominje kako je u periodu 2009. do 2017. prosječni godišnji pad broja mliječnih krava svih članica EU manji za 0,5%, a prosječna isporuka mlijeka po kravi u 2017. godini iznosila je oko 6.700 kg što je dvostruko više nego u Hrvatskoj.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje