PLAN ZA RAZVOJ

Ministarstvo objavilo sadržaj nacrta strategija poljoprivrede i akvakulture

Agrovijesti
Fotografija:
Nacrt strategije poljoprivrede 'Više od farme' i Nacrt strategije razvoja akvakulture 'Više od ribnjaka' dva su ključna dokumenta Ministarstva poljoprivrede, koja sadrže plan razvoja u razdoblju od idućih deset godina

Posljednja strategija poljoprivrede i ribarstva u Republici Hrvatskoj usvojena je 2002. godine. U međuvremenu su se pojavile nove okolnosti - članstvo u Europskoj uniji i integracija u međunarodno tržište, usklađivanje nacionalnih prioriteta s ciljevima zajedničke poljoprivredne politike EU, kao i rast uloga okolišnih i klimatskih pitanja u poljoprivredi, navodi se u uvodu Nacrta strategije poljoprivrede "Više od farme", koji, uz Nacrt strategije razvoja akvakulture "Više od ribnjaka",  Ministarstvo poljoprivrede ovih dana predstavlja u brojnim hrvatskim gradovima.

Rad na strategiji poljoprivrede započeo je 2018. godine. Provedene su detaljne analize poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj, koje su proveli nacionalni i strani stručnjaci koje je angažirala Svjetska banka, kao i znanstvenici Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta u Osijeku. 

"Više od farme"

Iako udio ruralnog stanovništva u Hrvatskoj iznosi čak 43 posto, udio poljoprivrednika u broju ukupno zaposlenih je 7,5 posto, udio poljoprivrede u Hrvatskoj u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV) iznosi 3,9 posto, a udio prerade tek 3,3 posto BDV-a.

Raznoliki agro-ekološki uvjeti, neograničen pristup tržištu EU, mogućnost financiranja iz proračuna EU, dobra cestovna povezanost i uska povezanost s brojnim drugim sektorima navode se u Nacrtu kao glavne prednosti hrvatske poljoprivrede. Niska produktivnost, niska konkurentnost i niska ulaganja glavna su strukturna ograničenja sektora.

U Hrvatskoj je više od 100.000 korisnika izravnih plaćanja, s visokom koncentracijom- trećina ukupnih izravnih plaćanja ide prema 6,5 posto najvećih gospodarstava. Kod potpora u ruralnom razvoju apsorbcija je relativno niska, ali raste. 

Hrvatski poljoprivrednici tehnički su neefikasni, a tehnički najefikasniji su oni koji koriste potpore iz Programa ruralnog razvoja, ističe se u Nacrtu strategije. 

Prilike za rast sektora leže u vezama s prehrambenom industrijom, ponudi i potrošnji, okolišu i klimi, regionalnom razvoju, prilagođenom sustavu potpora te tehnologiji i inovacijama. Vizija hrvatske poljoprivrede definirana je kroz proizvodnju veće količine visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljanje prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinos poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima.

Od predloženih aktivnosti, istaknuto je usmjeravanje javnih sredstava prema produktivnijim poljoprivrednim ulaganjima, povećanje opsega klimatski pametne poljoprivrede i održivog upravljanja zemljištem, razvoj diverzificiranih i integriranih domaćih tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, poticanje poduzetnika na osnivanje i razvoj poslovanja u poljoprivredi, korištenje novih prilika za rast u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i objedinjavanje sustava poljoprivrednog znanja i inovacija.

U Nacrtu strategije poljoprivrede predviđa se udvostručenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine, povećanje produktivnosti rada za 120 posto, jačanje konkurentnosti za 20 posto te udvostručenje prosječnog dohotka poljoprivrednika i smanjivanje stope siromaštva u ruralnim područjima za 25 posto.

"Više od ribnjaka"

U Nacrtu strategije razvoja akvakulture "Više od ribnjaka", kao prednosti i potencijali sektora navode se dobro stanje okoliša i voda, dobar geografski položaj na tržištu EU, visoka kvaliteta proizvoda akvakulture, pozitivna vanjskotrgovinska bilanca, mogućnost financiranja iz EU fondova, rast potražnje na domaćem tržištu, turistički potencijal plasmana i trend zdrave prehrane. 

Kroz dijagnostičku analizu sektora utvrđeno je da se tijekom posljednjih 25 godina marikultura povećala 20 puta, dok je razina proizvodnje slatkovodne akvakul­ture prepolovljena. Napredak u marikulturi je ostvaren kombinacijom povećanja broja uzgajališta i povećanja produk­tivnosti. Obrnuti trend dogodio se u slatkovodnoj akvakulturi, gdje je došlo do smanjenja produktivnosti. 

Vrste proizvedene na morskim uzgajalištima, uključujući oradu, brancina, kamenice i dagnje, dobro su prihvaće­ne na domaćem tržištu. Domaća proizvodnja orade i brancina zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, ali je potrebno napraviti prodor na tržište restorana i hotela, ističu u Ministarstvu. 

Prilike za rast vide se u potencijalu prehrambeno prerađivačke industrija, niskoj konzumaciji ribe domaćeg stanovništva, potražnji za proizvodima akvakulture u EU te uvođenju novih tehnologija. 

Strateški ciljevi su povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti sektora, obnova ruralnog i obalnog gospodarstva te unaprijeđenje uvjeta života u tim područjima, kao i poticanje inovacija u sektoru. 

U planu provedbe i ciljanim intervencijama je i poticanje razvoja vrijednosnih lanaca u akvakulturi, koje bi se ostvarilo kroz poticanje osnivanja proizvodnih partnerstava između proizvođača u akvakulturi i kupaca, jačanje i poticanje osnivanja organizacija proizvođača, potpore proizvođačima za sukladnost sa standardima sigurnosti i kvalitete hrane te potpore za inovacije, mlade i poduzetnike za pokretanje novih uzgajališta.

Kod povećanja produktivnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene Nacrtom se predviđa rast od 30 posto u kolilini proizvodnje i 20 posto u godišnjoj vrijednosti proizvodnje. Kod jačanja konkurentnosti očekuje se rast od 35 posto dodane vrijednosti u količini prerade. Kod doprinosa u obnovi ruralnog i obalnog gospodarstva te unaprjeđenje uvjeta života u tim područjima, očekuje se rast od 15 posto. 

 

Tekst Nacrta strategije poljoprivrede možete preuzeti ovdje

Tekst Nacrta strategije razvoja akvakulture možete preuzeti ovdje