Baranjski i slavonski poljoprivrednici na nogama:

Seljaci traže zemlju od države

Agrovijesti
Sjetva Fotografija: Damir Špehar/PIXSELL
Sa zahtjevom za moratorij na prodaju nismo zakasnili, poslat ćemo ga, poručuju iz ministarstva.

Na nogama su baranjski i slavonski poljoprivrednici zbog činjenice da mjerodavni još nisu zatražili produljenje moratorija na prodaju državne i privatne poljoprivredne zemlje strancima na dodatne tri godine. Moratorij, podsjetimo, istječe u lipnju 2020., a zahtjev za produljenje toga roka treba biti poslan na adresu Europske komisije. To, pak, još nije učinjeno pa su seljaci odmah posumnjali, kako ističu, da to “nisu čista posla”.

– Iscrpljeni smo i klonuli smo duhom zbog silnih zavrzlama i spletki s kojima se neprestano suočavamo. Nužne su nam još tri godine moratorija kako bi se za to vrijeme posložilo i sve stavilo na svoje mjesto. Treba striktno postaviti pravila pa onda neka na natječaju zemlju dobiju i, primjerice, Vupik plus, Belje plus ili bilo koja novoosnovana tvrtka iz sustava Agrokor, neće biti ljutnje. Nudi nam se prilika da se ispravi nepravda jer su nam, prije 15 godina kada se Agrokor širio, ostavljene tek mrvice. Tada smo već zakinuti, a dolazak stranaca će nas pokopati – uvjeren je Petar Pranjić, baranjski ratar i jedan od seljačkih vođa.

Primjer drugih zemalja 

Iz Ministarstva, pak, umiruju. – Rok za podnošenje zahtjeva za produljenje moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima je 1. srpnja 2020., dakle istječe za više od godinu dana. Hrvatska priprema zahtjev za produljenje roka, koji će pravodobno podnijeti. Nije točna informacija da smo to trebali napraviti u prve tri godine članstva u EU – odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede. Takvu vrstu produljenja za dodatne tri godine tražile su i dobile, navode u Ministarstvu, Mađarska, Slovačka, Litva i Letonija, pa ne vide razlog da se isto ne dopusti i Hrvatskoj.

– Navedene zemlje zahtjev za produljenje roka podnijele su netom pred istek prijelaznog razdoblja (prvih sedam godina). Sve odluke Europske komisije o produljenju roka tim zemljama javno su dostupne u službenom listu EU, na hrvatskom jeziku – ističu u Ministarstvu.

Neće nas stranci ništa naučiti

Seljaci su, svejedno, na oprezu. – Neizvjesnije nam je ovo doba nego kad smo se vratili iz progonstva u Baranju. Najjača demografska mjera jest vratiti zemlju seljaku! Ako možemo obrađivati veće površine i od toga pristojno živjeti, i moj sin će se vratiti iz Austrije. Tri posto slavonske zemlje vrijedi kao 90 posto dalmatinskog krša, jer ona hrani cijelu Hrvatsku. I neće nas stranci naučiti ništa novo jer smo dovoljno jaki da pratimo nove tehnologije, samo nemamo dovoljne površine da ih i uvodimo – stava je poljoprivrednik Pranjić.

– Spremam sam u roku od dva sata dovesti deset seljaka, OPG-ova iz Baranje i oni će preuzeti kompletno zemljište koje je posjedovalo Belje. Ako država ne može gospodariti svojim vlasništvom, zašto ga ne ponudi našim građanima? Strancima su dali zemlju za 350 kuna po hektaru, a mi je plaćamo 1000 kuna pa nadalje – kaže, pak, Nikola Sebauer iz Čepina, inače član stranke Nezavisni seljaci Hrvatske.

Sebauer sije pšenicu, kukuruz, suncokret i ječam na 130 hektara, a na još 30 hektara pasu njegove ovce. Od toga je samo 5,5 hektara u njegovu vlasništvu, ostalo je zakupio.  

Tolušić: Država nije ta koja će prodavati državno poljoprivredno zemljište strancima.

Uložit ćemo zahtjev za produljenje moratorija na prodaju zemlje strancima do 2023. godine, i dobit ćemo ga jer su ga i sve druge države dobile. Apsolutno sam uvjeren da smo Zakonom o poljoprivrednom zemljištu za idućih 50 godina spasili obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pogotovo naše stočare.

Neke su zahtjev podnijele dva mjeseca prije isteka roka, mi ćemo to učiniti tijekom ove godine – započinje ministar Tomislav Tolušić. Nigdje nisu, dodaje, zakasnili, a sve je “po planu i propisu”. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu omogućili su, ističe, da zemlju na 25 plus 25 godina, dakle na ukupno 50, dobiju domicilni poljoprivrednici. – Konkretno, poljoprivrednik iz Čađavice ima prioritet pri dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta na tom području i, ako bude dobar gospodarstvenik idućih 50 godina, praktički tri generacije, moći će koristiti tu zemlju, javljati se na fondove i neće nikada doći u opasnost da se ta zemlja proda – prikazuje ministar.

– Spasili smo tako 160.000 naših OPG-ova, da imaju mogućnost korištenja poljoprivrednog zemljišta. Da smo prodali zemljište, vrlo vjerojatno bi se 2025. ili 2030. godine dogodilo da bi veliku većinu toga što smo prodali našim poljoprivrednicima otkupio za velike iznose netko drugi tko ima novca, vjerojatno stranac. Ovako državni portfelj zemljišta ostaje u državnom vlasništvu, a prioritet pri dodjeli tog zemljišta imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, primarno domicilna – zaključuje Tolušić.



 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje