Tavnik

Selo sa najviše stabala dunje u Europi

Agrovijesti
Dunje Fotografija: Pixabay
Tavnik kod Kraljeva je selo sa najviše stabala dunja u Europi. U ovom mjestu sa 1.200 stanovnika ima preko 60.000 stabala ove voćke.

Matematika pokazuje da po glavi stanovnika ima 50 stabala, a službena statistika da oko dvije trećine prinosa dunja u Srbiji potiče upravo iz Tavnika. Ovaj podatak je impozantniji ako se zna da je Srbija, sa 13.000 tona godišnje, najveći proizvođač u Europi, odmah nakon Španjolske, piše Agromedia.

U Tavniku je preko 300 hektara površina pod dunjama, ali i dalje niču novi nasadi. Ne samo zbog pogodne klime i sastava zemljišta, već i zbog dobre cijene ovog voća u posljednjih nekoliko godina.

Jedan od najvećih proizvođača dunja u Tavniku je Vlado Obradović. On posjeduje četiri hektara sa 3.500 stabala, a njegov projektirani prinos je 200 tona. U punom rodu, poslije osme godine, ubrati će od tri do četiri vagona, ili oko 70 kilograma sa svakog stabla.

„Cijelo selo okrenuto je ka Rudniku, a na takvoj je poziciji da je preko cijelog dana sunce. Drugo, ovdje postoji dobra ruža vjetrova. Sa ovčara stalno puše vjetar i miješa se sa onim sa Kotlenika i Rudnika, a u zemljištu ima dosta lignita. Takvi uvjeti u Tavniku daju dunji 30% suhe tvari, a prerađivači znaju koliko je to bitno kod voća“, kaže Vlado Obradović.

Nasad dunje je dugovječan. Može trajati i do sto godina. Ulaganja po hektaru iznose oko 10.000 eura, a najskuplja je priprema zemljišta. Sadnice su od dva do tri eura, a poslije pete godine prinos po hektaru je od 30 do 50 tona, te se o isplativosti i ne raspravlja.

„Da, uzgoj dunje je isplativ, ali pod uvjetom da imate veće površine. Ako imate tridesetak ari, to su male količine za kalkulaciju, pa vas baš briga koliko koštaju. Ove godine cijena dunje je bila 50 dinara po kilogramu i proizvođači se slažu da je to bilo iznad očekivanja. Rod je bio slab zbog teških vremenskih uvjeta i bilo je teško sačuvati i stabla i plod. Cijena od 30 eurocenti je ona koja zadovoljava i proizvođača i prerađivača. Ervinija je naš najveći neprijatelj, iako je dunja otpornija na tu bolest od jabuke i kruške. Od dunje se može živjeti, iako je podizanje nasada jedan od najzahtjevnijih u voćarstvu“, objašnjava Obradović.

Najveći dio prinosa dunje iz Tavnika odlazi u rakiju, jer nema kao nekada otkupa za druge prehrambene proizvode. Konzumne dunje nema u ogromnim količinama, a sve manje se rade slatka i džemovi. Ili sami uzgajivači rade rakiju, ili dunje prodaju destilerijama. Napraviti kvalitetnu dunjevaču, kažu, jedan je od najtežih poslova u pečenju rakije. Izrada rakije od ovog voća također je isplativa, ali samo kada su u pitanju velike površine.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje