Intervju tjedna

Šimo Orešković: Polemika oko veliki i malih je izmišljena, novce treba dati onima koji investiraju

Agrovijesti
ŠImo Orešković, predsjednik sindikata PPDIV Fotografija: Duško Marušić/PIXSELL
Polemika oko veliki i malih poljoprivrednika je izmišljena u Hrvatskoj i uglavnom je produkt političkih interesa, a sve zbog nemoći da se usuglase stavovi oko zajedničke politike. Pa mi još nemamo strategiju razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora, a prošlo je 26 godina, kaže u tjednom intervju predsjednik sindikata PPDIV Šimo Orešković

Delegacija PPDIV-a sa Vama na čelu obišla je novu investiciju u proizvodnju tvrtke Žito iz Osijeka. Nakon posjete ste izjavili kako takve investicije mogu spasiti Slavoniju i Baranju i iseljavanje mladih. Smatrate li da je Žito zakinuto za novce koje je trebalo za dio te investicije dobiti iz Programa ruralnog razvoja?

Naravno da takve investicije mogu spasiti iseljavanje mladih ljudi iz Slavonije i Baranje gdje se nudi zapošljavanje mladih školovanih i visokoškolovanih radnika različitih kategorija, a neto plaća se kreće od pet i pol tisuća kuna i na više i uz to još ide obvezna isplata ne male Božićnice i Uskrsnice. Žito i svi takvi poslodavci sigurno su zakinuti za isplatu sredstava iz Programa Ruralnog razvoja.

Koji je stav Vašeg sindikata prema odbijanju pojedinih projekta tvrtki zbog navodno umjetno stvorenih uvjeta? Smatrate li da bi novce iz EU trebali koristiti samo mali poljoprivrednici ili bi ipak i dio novca treba ići prema velikim investicijama poput ovih u Žitu?

Ma nema tu nikakvih umjetno stvorenih uvjeta, sve je bilo po važećem Pravilniku i samo se radilo o političkom obračunu dva ministra, uostalom tužbe nekih poslodavaca su već upućene i vidjeti ćete kakve će biti presude. Osobno sam se puno informirao, razgovarao sa ministrima i puno drugih ljudi te došao do takvih saznanja. Novac za takve investicije prvenstveno treba ići iz sredstava EU i to za sve i male i velike, a više svakako treba dobiti onaj koji gradi velike proizvodne kapacitete i zapošljava radnike.

Na koji način Sindikat zastupa interese radnika zaposlenih u poljoprivrednim tvrtkama i da li ste uključeni u institucionalno odlučivanje i davanje mišljenja vezano za odluke o tome gdje i na koji načini distribuirati novac iz EU fondova?

Naravno da sindikat nije uključen u davanje mišljenja vezano za takve i slične Odluke, a čini mi se da o tome odlučuje netko nekompetentan i onda dolazi do takvih stvari. Po meni prvo izvoli napravi investiciju, zaposli radnike i tada obvezno trebaš dobiti pripadajući dio sredstava iz fondova EU. Ovako ispada da su sredstva dobili oni koji nisu ništa napravili, nisu zaposlili radnike, a oni koji su to učinili ne mogu dobiti jer to tako misli jedan ministar. Ja bih svima koji investiraju i zapošljavaju dao i dio sredstava iz proračuna jer će se to ulaganje višestruko vratiti u državni proračun kroz poreze i doprinose.Delegacija PPDIV-a sa Vama na čelu obišla je novu investiciju u proizvodnju tvrtke Žito iz Osijeka. Nakon posjete ste izjavili kako takve investicije mogu spasiti Slavoniju i Baranju i iseljavanje mladih. Smatrate li da je Žito zakinuto za novce koje je trebalo za dio te investicije dobiti iz Programa ruralnog razvoja?

Naravno da takve investicije mogu spasiti iseljavanje mladih ljudi iz Slavonije i Baranje gdje se nudi zapošljavanje mladih školovanih i visokoškolovanih radnika različitih kategorija, a neto plaća se kreće od pet i pol tisuća kuna i na više i uz to još ide obvezna isplata ne male Božićnice i Uskrsnice. Žito i svi takvi poslodavci sigurno su zakinuti za isplatu sredstava iz Programa Ruralnog razvoja.

Koji je stav Vašeg sindikata prema odbijanju pojedinih projekta tvrtki zbog navodno umjetno stvorenih uvjeta? Smatrate li da bi novce iz EU trebali koristiti samo mali poljoprivrednici ili bi ipak i dio novca treba ići prema velikim investicijama poput ovih u Žitu?

Ma nema tu nikakvih umjetno stvorenih uvjeta, sve je bilo po važećem Pravilniku i samo se radilo o političkom obračunu dva ministra, uostalom tužbe nekih poslodavaca su već upućene i vidjeti ćete kakve će biti presude. Osobno sam se puno informirao, razgovarao sa ministrima i puno drugih ljudi te došao do takvih saznanja. Novac za takve investicije prvenstveno treba ići iz sredstava EU i to za sve i male i velike, a više svakako treba dobiti onaj koji gradi velike proizvodne kapacitete i zapošljava radnike.

Na koji način Sindikat zastupa interese radnika zaposlenih u poljoprivrednim tvrtkama i da li ste uključeni u institucionalno odlučivanje i davanje mišljenja vezano za odluke o tome gdje i na koji načini distribuirati novac iz EU fondova?

Naravno da sindikat nije uključen u davanje mišljenja vezano za takve i slične Odluke, a čini mi se da o tome odlučuje netko nekompetentan i onda dolazi do takvih stvari. Po meni prvo izvoli napravi investiciju, zaposli radnike i tada obvezno trebaš dobiti pripadajući dio sredstava iz fondova EU. Ovako ispada da su sredstva dobili oni koji nisu ništa napravili, nisu zaposlili radnike, a oni koji su to učinili ne mogu dobiti jer to tako misli jedan ministar. Ja bih svima koji investiraju i zapošljavaju dao i dio sredstava iz proračuna jer će se to ulaganje višestruko vratiti u državni proračun kroz poreze i doprinose.

ŠImo Orešković, predsjednik sindikata PPDIV

Što je ono što Vas je posebno dojmilo u Žitu? Da li potencijali proizvodnje i zapošljavanje ili mogućnosti da se uz tu proizvodnju pokrenu i radna mjesta u drugim sektorima te poveže poljoprivrednike sa jednom tako velikom industrijom?

Svakako i jedno i drugo, da ste samo vidjeli zadovoljstvo tih radnika, a neću Vam govoriti koliki je bio interes za zapošljavanje. Samo takvim investicijama možemo biti konkurentni i smanjiti ogroman uvoz hrane, a mali OPG-ovi i mali proizvođači moraju se vezati u kooperantske odnose, moraju se organizirati u klastere i pri tom promijeniti način razmišljanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, moraju intenzivirati proizvodnju.

Koliko je Hrvatska zapustila investicije u poljoprivredi odnosno da li su investicije u pogone, proizvodnju u prehrambeno-prerađivačkoj industriji dovoljno i prate li gospodarski razvoj kako Hrvatske, tako i zemalja u okruženju?

Hrvatska je zapustila investicije u poljoprivredi, malo se ulaže, ne uređuje se poljoprivredno zemljište, imate puno površina pod vodom jer se ne čiste kanali i ne radi dreniranje zemljišta i zato vam je proizvodnja sa prinosima na najnižim razinama. Zemlje u okruženju, članice EU, su daleko ispred nas i trebamo se ugledati na njih. Znate li Vi da Hrvatska svoje svinje kolje u Mađarskoj i onda to vraća u Hrvatsku na daljnju proizvodnju? To je apsurdno, uvozimo sve i svašta i onda nam se desi salmonela u jajima, mesu... i da za to nitko ne odgovara, jedna smjena nije dovoljna.  

Gdje Vi vidite naše mogućnosti u što bi se trebalo investirati i kako zaposliti ljude?

To je za mene teško pitanje, a jedan dio odgovora sam dao ranije. Svakako je potrebno iskoristiti potencijale kojih ima, Slavonija i Baranja u jednom pravcu-poljoprivreda, prehrambena industrija i stočarstvo, te intenzivna proizvodnja, Dalmacija i Istra u turizmu, Lika i Banija u stočarstvu itd. Sjeverna Hrvatska i Međimurje već dobrano idu u tom pravcu. Kad dođe do toga onda će biti i zaposlenosti.

Koliko je danas u Hrvatskoj poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i koliko članova ima Vaš sindikat te kakav je odnos poslodavaca prema zaposlenima? Koliko je prosječna plaća u ovom sektoru koliko je zaposlenih u poljoprivrednim i prehrambenim tvrtkama?

Sindikat PPDIV je jedini reprezentativni sindikat u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, zastupa 18 tisuća članova u 190 tvrtki. Prava radnika reguliramo Kolektivnim ugovorima i time pokrivamo oko 60-70% radnika u sektoru, a zaposlenih u sektoru ima oko 50 tisuća u 450 tvrtki, a prosječna plaća kreće se između četiri i pet tisuća kuna i ovisi o vrsti proizvodnje. Predložili smo našem sektorskom socijalnom partneru u HUP-u Granski Kolektivni ugovor i očekujemo njegovo sklapanje iduće godine čime bi se izbjegla nelojalna konkurencija i ujednačila minimalna prava radnika.

U Hrvatskoj se godinama vodi polemika oko velikih i malih poljoprivrednika i tvrtki. Koji je vaš stav? Kakvu bi poljoprivredu trebala razvijati Hrvatska te na koji način povezati velike tvrtke i male poljoprivrednike kako bi imali zaokružen proces i pokrenuli razvoj ovog sektora koji stalno stagnira?

Ta polemika oko veliki i malih je izmišljena u Hrvatskoj i uglavnom je produkt političkih interesa, a sve zbog nemoći da se usuglase stavovi oko zajedničke politike. Pa mi još nemamo strategiju razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora, a prošlo je 26 godina. Ministar Romić je nešto pokrenuo što smo pohvalili, ali u izradu strategije nije uključio neposredne proizvođače, nije uključio ni sindikat koji ima stručne ljude koji itekako dobro poznaju stanje u sektoru. Nadam se da će ministar Tolušić nastaviti izradu strategije i uključiti u izradu iste, sve relevantne faktore. Zaokruženi proces može se provesti kroz jasne i transparentne kooperantske odnose velikih i malih proizvođača.

Kakav je odnos stranih kompanija koje investiraju u Hrvatsku prema radnicima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji? Da li naši radnici imaju iste uvjete kao njihove kolege u drugim, pritom mislim razvijenim zemljama EU?

Stranih kompanija ima u sektoru i uglavnom imaju sređene uvjete, investiraju i tehnološki unapređuju proizvodnju, a plaće su im na razini plaća u sektoru, dakle nemaju iste uvjete kao radnici u zapadnim zemljama EU.

Iz Osijeka ste poslali apel novom ministru i Vladi kako bi trebali poticati velike investicije poput ove od Žita. Tko su dobri primjeri među tvrtkama kada je riječ i zapošljavaju i razvoju?

Apel i zahtjev za očitovanje poslao sam Vladi i ministru da jasno kažu podržavaju li takve investicije i što će učiniti da im se ispravi nepravda i nastala šteta što su im administrativno-političkom voljom uskraćena sredstva iz EU fondova?

Na koji način mislite da bi trebalo distribuirati novce iz Programa ruralnog razvoja?

Ne znam, valjda preko Agencije za plaćanje, ali transparentno i uz znanje javnosti i uz kontrolu i sankcije ukoliko se nenamjenski troši.

ŠImo Orešković, predsjednik sindikata PPDIV

HUP je nedavno zatražio da se kroz ruralni razvoj potiču investicije do 5 milijuna eura, a ne kao što je predložio prethodni ministar Romić do 1 milijun eura. Koji je Vaš stav o tome i mislite li da su nam potrebne velike investicije?

Svakako podržavamo prijedlog HUP-a jer su nam sada potrebne takve investicije koje zapošljavaju, a to “do“ znači da netko mjerodavan i objektivan, ne politički obojen, treba sagledati investiciju i odlučiti treba li nekome odobriti 5 milijuna, a nekome 4, 3, 2 ili 1 milijun.

Nekada su velike tvrtke imale ogromne poljoprivredne površine koje su obrađivale (mislim na nekadašnje kombinate), a onda su im te površine oduzete i podijeljene malim poljoprivrednicima. Danas imamo ogromne neobrađene površine, a proizvodnja nam je sve manja? Gdje smo pogriješili i kakvu bi zemljišnu reformu trebali provoditi?

Pogriješili smo jer nismo otpočetka imali strategiju razvoja sektora, a vidite da je nemamo još ni danas, koja bi odredila pravac razvoja pa se nebi dešavalo da svaka politika koja dođe prilagođava sve sebi i omogućava raznim interesnim skupinama i špekulantima povoljnu situaciju koju oni iskorištavaju za svoj interes/džep poput godinama nekontrolirane isplate poticaja. Kažu da je u 10 godina isplaćeno 45 milijardi kuna poticaja za poljoprivrednu proizvodnju. Pitam se gdje je taj novac?

Molio bih Vas i komentar sve češćih incidenata sa hranom? Uvozimo previše hrane loše kvalitete i po niskim cijenama, a naše tvrtke se teško nose sa konkurencijom. Smatrate li da bi država trebala voditi pametniju politiku zaštite domaćeg tržišta i zakonom ograničiti udio uvozne robe na policama kao što to čine neke druge zemlje?

Svakako ste u pravu, uvozimo puno hrane jednim dijelom loše kvalitete i niskih cijena koje domaća konkurencija ne može pratiti. Država treba stvoriti uvjete za konkurentnu proizvodnju i ja se onda ne bojim za domaću proizvodnju, a može se voditi i pametnija politika poput one u susjednoj Austriji ili Mađarskoj, gdje Vlada tih država poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju ne prepušta slučaju već joj je to najvažniji resor u ministarstvu.

 

 

  • Avatar
    limun 23. Studeni 2016. u 10:55 ovo više spada u Ministarstvo gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta, a ne u ruralni razvoj
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje