Zagrijavanje zasad nije ekstremno

Skup o utjecaju klimatskih promjena na Slavoniju-zagrijavanje zasad nije ekstremno

Agrovijesti
Klimatske promjene, suša Fotografija: Pixabay
Prema mjerenjima Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), i na području Slavonije uočeno je zagrijavanje, koje nije ekstremno, ali se može očekivati da će se ono povećati, istaknuto je u četvrtak na okruglom stolu "Što već započete klimatske promjene znače za poljoprivredu, šumarstvo, turizam i javno zdravstvo istočne Slavonije".

Prema mjerenjima Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), i na području Slavonije uočeno je zagrijavanje, koje nije ekstremno, ali se može očekivati da će se ono povećati, istaknuto je u četvrtak na okruglom stolu "Što već započete klimatske promjene znače za poljoprivredu, šumarstvo, turizam i javno zdravstvo istočne Slavonije".

  Predstavnik DHMZ-a Ivan Güttler je rekao kako Zavod temperaturu zraka u Osijeku mjeri duže od sto godina.
“Kada govorimo o trendu zagrijavanja na području Slavonije, on nije ekstreman jer je riječ o zagrijavanju od jednog stupnja Celzijevog u razdoblju od početka do kraja 20. stoljeća, ali možemo očekivati povećanje tog problema u ostatku 21. stoljeća", rekao je Güttler.

 Dodao je kako su u sklopu prilagodbe novonastalim okolnostima u izradi dvije strategije - Strategija prilagodbe na klimatske promjene i Niskougljična strategija.
 Kad je riječ o prilagodbi poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama, Danijel Jug s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti misli kako je potreban niz mjera koje bi mogle odgovoriti na te izazove, a jedna od najkvalitetnijih je tzv. 'konzervacijska poljoprivreda', to jest očuvanje tla, vode i zraka.
 "Ona se temelji na nekoliko postulata, a jedan od važnijih je permanentni, trajni pokrov na poljoprivrednim površinama, da na oranicama nema gologa tla. Potrebna je i kontinuirana izmjena usjeva na nekoj površini, dakle - pravilan plodored i primjena minimalnog seta zahvata obrade tla", rekao je Jug.
 Većina poljoprivrednika u Slavoniji, kad je riječ o obradi tla, kao glavni zahvat i dalje primjenjuje oranje, što, po njegovoj ocjeni, nije dobro. Jug je istaknuo da je u tom segmentu najvažnija edukacija poljoprivrednih proizvođača u koju se treba uključiti Vlada i mjerodavna ministarstva.
 Profesor Branimir Kutuzović Hackenberger s Odjela za biologiju osječkoga Sveučilišta upozorio je kako klimatske promjene, osim globalnog zagrijavanja, donose i mnoge indirektne posljedice, a jedna od najopasnijih je širenje raznih bolesti jer se šire područja rasprostranjenja pojedinih kukaca i drugih životinja, koji su vektori tih bolesti.
"Rasprostranjenje se širi po cijeloj Europi, posebice s Bliskog istoka. Nužna je prilogodba tehnologija novim uvjetima, ali i prilagodba zakonodavstva i svih ostalih društvenih elemenata", upozorio je Kutuzović Hackenberger.
Okrugli stol organizirala je Udruga "Eko Kvarner" u sklopu programa European Climate Initiative (EUKI) Vlade Savezne Republike Njemačke.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje