Uvoznici trljaju ruke

Slijedi nestašica domaćeg voća i povrća, skok cijena i za 50 %

Agrovijesti
Voće Fotografija: Thinkstock
Može se očekivati da neće biti dostatno robe, no trgovci će se snaći uvozom - kažu proizvođači

Iako se štete tek zbrajaju, a sve županije za nedavnim mrazom opustošene jedinice lokalne samouprave još nisu proglasile elementarnu nepogodu, već sada je jasno da će ovo biti godina nestašice domaćega voća, ponajprije jabuka, a potom i povrća te da je drastičan skok cijena hrane neizbježan, piše Glas Slavonije.

Domaći kupac poskupljenje će itekako osjetiti, ali ne i nestašicu voća i povrća jer će trgovci posegnuti za uvozom, a uvoznici već zadovoljno trljaju ruke. Na domaće police neće doći kvalitetna roba, prva klasa, nego ono što se vuče po skladištima zemalja članica EU-a. Istina, ne očekuje se da će to biti uvoz (voća, jabuka) iz susjedstva – Italije, Slovenije, Mađarske i Austrije jer je i njih prije deset dana poharao mraz, nego iz zemalja poput Poljske, koju je on također “dohvatio”, no u njezinim skladištima, a zbog ruskog embarga, i dalje je toliko robe, voća, tvrde poznavatelji kretanja tržišta, da će Poljska i ovom prilikom vješto i znalački odreagirati u svoju korist i dodatno očistiti svoje hladnjače.

Mraz je na zapadu i sjeveru Hrvatske prouzročio štete od 90 pa i 100 posto, a prema istoku, u Slavoniji, štete su od 20 do 30 posto. Da stvar bude tragičnija za voćare, trebala je ovo biti rekordna godina za jabuku, no, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Banjavčić, bit ćemo “na konju” bude li “samo” prepolovljena proizvodnja jer bi takva mogla pokriti, ocjenjuje, bar tri četvrtine godine. Stradala je i šljiva, koja je 2014., podsjetimo, zbog ekstremno kišne godine imala podbačaj od čak 75 posto, potom trešnja, nektarina, breskva, višnja, malina, jagoda... Stoga su voćari pri HVZ-u osnovali krizni stožer za što brži i kvalitetniji popis šteta. No, najveće posljedice pokazat će kraljica voća, a i riječ je o voćki koju potrošači traže, kupuju cijele godine, dok šljiva, primjerice, nije toliko prisutna, tražena u prehrani nego više za proizvodnju rakije i drugog.

Više pročitajte na glas-slavonije.hr.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje