Poljoprivredna politika

Slovenija: Izbalansirati odnose u agro lancu

Agrovijesti
Inspekcija Fotografija: Thinkstock
Slovenija će mijenjati Zakon o ombudsmanu za hranu kako bi proširila ingerenciju te institucije i osigurala pošteniji odnos između poljoprivrednika, prehrambene industrije i trgovačkih lanaca, rekla je državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i prehrane Slovenije Tanja Strniša. Institucija ombudsmana za hranu u Sloveniji je uvedena prije dvije godine, kada su počele padati cijene mlijeka i kada su najveći teret krize snosili mali proizvođači.

“Ombudsman je vladina institucija koja ima proračun od 50.000 eura i najveći dio tog novca potroši na istraživanje ponašanja proizvođača i trgovaca na tržištu”, rekla je Strniša tijekom posjete novinara iz Srbije Ministarstvu poljoprivrede i NLB banci Slovenije.

Dodala je da je od 2014. do 2016. godine cijena mlijeka pala za 36% i da posljedice nisu snosili trgovci koji su zadržali iste cijene, već proizvođači, posebno mali farmeri kojima su isplaćivane tako umanjene cijene.

“Zaključili smo da Zakon o ombudsmanu za hranu ima slabosti i da ta institucija, osim što promatra ponašanje sudionika u agro lancu i o tome informira nadležno ministarstvo i Komisiju za zaštitu konkurencije, treba imati i veće ovlasti kako bi mogla poduzeti konkretne mjere prema prekršiteljima i nepoštenoj praksi”, rekla je Strniša. Dodala je da se “mora naći način da se odnosi u agro lancu izbalansiraju”.

Slovenija će, prema njezinim riječima, povećavati izvoz mlijeka, jer je utvrđeno kako je za poljoprivredu loše ako se oslanja samo na domaće tržište. “Sada izvozimo 26% ukupno proizvedenih količina mlijeka i počeli smo tražiti i nove kupce na tržištu Kine i Rusije”, rekla je Strniša te dodala da Slovenija štiti poljoprivredno zemljište od pretvaranja u građevinsko tako što su uvedeni porezi za konverziju. 

“Svrha tih poreza je da onaj tko želi njivu pretvori u građevinsko zemljište razmisli još jednom prije nego što plati taksu”, rekla je Strniša. U Sloveniji je, prema njezinim riječima, od ukupne površine zemljišta 30% poljoprivredno, a od toga su svega devet posto njive.

Da bi potaknuli poljoprivredu, kako je objasnila, Slovenija daje potpore poljoprivrednicima od 18 do 41 godina starosti pod uvjetom da imaju najmanje šest hektara zemljišta u vlasništvu. “Ako je poljoprivrednim proizvođačima to primarno zanimanje, subvencije su 45.000 eura, ako nije, onda je 18.600 eura”, rekla je Strniša.

Na pitanje da li se taj novac može i zlorabiti rekla je kako se nenamjensko korištenje državne pomoći sprječava čestim i strogim kontrolama. Posebna pažnja se, prema njenim riječima poklanja ekološkoj (organskoj) proizvodnji i 2015. godine oko 3.500 proizvođača je na 42.000 hektara uzgajalo voće i povrće u ekološkim uvjetima, bez upotrebe kemijskih preparata.

Organski proizvodi se uzgajaju na 4,7 posto poljoprivrednog zemljišta, a cilj je da ih povećavaju.

Slovenija iskoristila 99,86 posto novca koji dobiva iz europskih fondova za razne projekte u sektoru poljoprivrede.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje