Zaštita proizvoda

Slovenija među aktivnijima u EU u zaštiti prehrambenih proizvoda

Agrovijesti
Oznake zaštite proizvoda EU Fotografija: European Union
Slovenija je među aktivnijim članicama Europske unije koje za svoje prehrambene proizvode traže jednu od zaštićenih oznaka koje izdaje Europska komisija pa ih je zaštitila više nego Austrija, Mađarska i Hrvatska, a razlog je u tome da takvi proizvodi na domaćem tržištu postižu 15 do 20 posto višu cijenu, piše u četvrtak slovenski tisak slijedom polemika koje se vode s hrvatskim vinarima oko priznavanja terana.

"Europska zaštita izvornosti ili geografskog podrijetla može sačuvati naše tradicionalne proizvode od poplave raznih trgovačkih brendova, ali i onemogućiti obmanjivanje kupaca, koji žele kvalitetne slovenske proizvode, te ih zaštitititi pred krivotvorinama", tvrde u slovenskim udrugama za zaštitu potrošača, prenosi ljubljanski dnevnik "Žurnal".

Za prehrambene proizvode, za koje se od Europske komisije ishodi jedan od različitih stupnjeva zaštite na europskoj razini, na domaćem se tržištu može postići 15 do 20 posto viša cijena, što je i razlog zbog kojega je Slovenija u tom pogledu aktivnija od susjednih država.

Do sada su jednu od tri stupnja zaštite, zaštićenu oznaku podrijetla, zaštićenu geografsku oznaku ili zaštitu tradicionalne posebnosti, u Bruxellesu dobila 23 proizvoda, a u postupku je zaštita štajerskog hmelja i kokošjih jaja s kamničkih planina. Prvu zaštitu Slovenija je od Komisije dobila za svoje "Djevičansko ulje iz slovenske Istre", još 2007. godine
Najčešće je tražila zaštitu za različite vrste sireva, suhomesnatih specijaliteta i ulja, a zaštitila je i piransku sol te šumski med iz Kočevja.

Sustav zaštite proizvoda jednom od predviđenih oznaka Europska unija je uvela 1992., najprije za članice, a onda i za treće države, a do sada ih je priznatih više od 1200.

Slovenija je na tom planu među aktivnijim članicama, jer je Austrija do sada na taj način zaštitila 17 svojih tradicionalnih specijaliteta,  Mađarska samo 14, a Hrvatska 15.

Posebna zaštita u Europskoj uniji može se dobiti i za nazive vina, a Slovenija ih je za sada na taj način registrirala 17, od dolenjskog "cvičeka" i belokrajinske "črnine", pa sve do kraškog terana, i to uglavnom oznakom podrijetla, a manjim dijelom i zaštićenom geografskom oznakom.

Spor s Hrvatskom, koja od Komisije traži da se za teran iz Istre postigne izuzeće od zaštite koju je za svoje vino s Krasa ranije osigurala Slovenija, prvi je takav međunarodni prijepor kad je riječ o zaštiti slovenskih vina.
No, ranije su već riješeni sporovi oko zaštite izvornosti kranjske kobasice, pa  su Njemačka i Austrija dobile pravo da i dalje proizvode i prodaju svoj tradicionalni "Krainerwurst", čak i s dodatkom sira, što je u suprotnosti s izvornom slovenskom recepturom, dok će hrvatski proizvođači svoje kranjske kobasice pod tim imenom smjeti plasirati do 2030. godine, a do tada za svoj proizvod naći drugi naziv.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje