Terra Madre Balkan susreti u Bruxellesu

Slow Food: Živimo u vremenu velikih kulinarskih moda, jurimo za čudesnom hranom

Agrovijesti
Terra Madre Balkans Fotografija: Slow Food
Terra Madre Balkan mreža je koju je 2010. pokrenuo Slow Food. Ona okuplja male tradicijske proizvođače hrane, zemljoradnike, uzgajivače, aktiviste, kuhare i sveučilišne profesore koji nastoje stvoriti održive sustave proizvodnje i potrošnje hrane na lokalnoj razini, kaže Michele Rumiz koji je diplomirao na London School of Economics. On od 2008. godine koordinira mrežu Slow Fooda na Balkanu. Zaljubljenik je u antropologiju i gastro kulturu, već dvije godine na poziciji referenta za Aziju i Istočnu Europu.

Što je Terra Madre Balkan i koji je njezin cilj?

Terra Madre Balkan mreža je koju je 2010. pokrenuo Slow Food. Ona okuplja male tradicijske proizvođače hrane, zemljoradnike, uzgajivače, aktiviste, kuhare i sveučilišne profesore koji nastoje stvoriti održive sustave proizvodnje i potrošnje hrane na lokalnoj razini. Sve zemlje Balkana, uključujući Grčku i Tursku, imaju visok stupanj migracije iz sela u gradove.

Ruralne sredine pate od manjka prespektive razvoja, mladi ih napuštaju, politika ih je prepustila samima sebi. No usprkos svemu ova su područja često dom gastronomskih tradicija čiji je potencijal još uvijek velikim dijelom neistražen. Terra Madre Balkan želi stvoriti savez svih ljudi koji vjeruju da je održiv ruralan razvoj na Balkanu moguć, i to kroz proizvodnju kvalitetne hrane.

Zašto se Terra Madre Balkan susreti ove godine održavaju izvan Balkana?

Terra Madre Balkans

Ovo je odlučujuća godina za budućnost Zajedničke europske poljoprivredne politike (ZEPP), Europski parlament i Europska komisija odlučit će koliko novaca za nju odvojiti i, prije svega, po kojim pravilima. Željeli smo da se naš glas, glas malih proizvođača, čuje u Bruxellesu, u samom srcu Europe.

Što će se događati u Bruxellesu?

Terra Madre Balkan mreža je nastala kao mjesto susreta. Ovaj put događaj će biti nešto drugačiji jer je naš cilj uvjeriti što više političkih figura u Europi u važnost naše poruke, u ozbiljnost i čvrstinu naše mreže, jednog od rijetkih regionalnih sugovornika na temu malih proizvođača.

Zahvaljujući potpori nekoliko zastupnika Europske pučke stranke u Europskom smo parlamentu organizirali konferenciju, ali se nadamo da će naš glas doći do svih političkih opcija, jer samo zajedničkim naporom možemo nešto postići.

No, prvenstveno smo organizirali niz večera u ponajboljim restoranima u Bruxellesu, na kojima će se predstaviti svaka od zemalja regije. Hrvatsku će predstavljati David Skoko, po našem mišljenju jedan od najboljih chefova iz vaše zemlje, koji vrednuje lokalne proizvode i pravi je majstor za jela od ribe u kojima se koristi cijeli ulov, i izbjegava nepotrebni otpad.

U kom smjeru ide Zajednička europska poljoprivredna politika? Štiti li ona na zadovoljavajući način male tradicijske proizvođače?

U prošlosti sredstva ZPP-a uglavnom su nagrađivala one koji stvaraju količine, a ne kvalitetu. Važno je da ovu paradigmu potpuno preokrenemo. I ne samo to. Slow Food već godinama tvrdi da bi cijela Europa imala dobrobiti kada bismo nadišli puku zajedničku poljoprivrednu politiku kako bismo došli do zajedničke politike hrane, koja uzima u obzir složene mehanizme proizvodnje, distribucije, i sve djelatnosti povezane s proizvodnjom hrane (očuvanje bioraznolikosti, održivost, da navedemo samo neke).

Balkanski poluotok dom je većine malih poljoprivrednika cijele Europske unije. Eto zašto od budućnosti ZPP-a u prvom redu ovisi budućnost Balkana, i još jedan puno važniji aspekt - sposobnost uspješnog dovršenja europske integracije cijele regije.

Što hrvatski građani mogu napraviti kako bi pomogli svojim malim poljoprivrednicima?

Terra Madre Balkans

Na prvom mjestu ih trebaju susresti, upoznati. Živimo u vremenu velikih kulinarskih moda, jurimo za čudesnom hranom, goji bobicama, avokadom. No važno je pogledati što imamo na raspolaganju u vlastitom vrtu. Pada mi na pamet Mali plac, odlična tržnica malih proizvođača u Zagrebu. Kada bismo imali desetak takvih tržnica po cijeloj Hrvatskoj, to bi bio odličan znak.

Koja je budućnost Slow Fooda u Hrvatskoj?

Hrvatska je zemlja velike gastronomske tradicije koju ne uspijeva pretvoriti u realnu ekonomiju i perspektivu razvoja. Puno se toga usput izgubi u Hrvatskoj, i naš je zadatak to spriječiti. Pada mi na pamet Dalmacija u kojoj većina restorana ne zna ponuditi nešto više od škampa na buzaru ili janjećeg pečenja. Kao Slow Food moramo napraviti malu revoluciju: pokrenuti savez kuhara, civilnog društva i proizvođača kako bismo predstavili pravu hrvatsku gastronomiju kako hrvatskim građanima tako i turistima.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje