NAKON GUBITAKA

Smanjena proizvodnja kornišona u BiH, izvoznici nadoknađuju lanjsku štetu

Agrovijesti
Krastavci Fotografija: Pixabay
Zbog brojnih problema s kojima su se susreli, BiH proizvođači i izvoznici kornišona prošle godine zapali su u jako težak položaj, a stotine tona ove vrste krastavca završilo je u smeću. Ove godine stanje je znatno drugačije, izvoz u zemlje Europske unije ide bez problema, a izvoznici od ove sezone očekuju pozitivan ishod koji bi u određenoj mjeri trebao podmiriti lanjske gubitke.

Prošlogodišnja hiperprodukcija bh. kornišona, ali i nekonkurentnost na prezasićenom europskom tržištu dovele su do toga da je na stotinu tona ove vrste krastavca bilo potrebno uništiti, jer svoj put do europskog kupca nisu mogle ostvariti. 

Vezani ugovorima, u jako teškom stanju, otkupljivači su svoje obveze prema uzgajivačima morali izmiriti, što je na kraju sezone rezultiralo gubicima. 

Kako se isti scenarij ove godine ne bi ponovio, otkupljivači, odnosno izvoznici su morali pristupiti reorganizaciji načina poslovanja, a uzgajivači smanjiti proizvodnju kornišona.

"Prošlogodišnji problem se ogleda u loše ugovorenim poslovima i količinama krastavaca. Ove godine imamo znatno bolje ugovorene poslove, odnosno znatno sigurnije kupce te se otkup i plasman obavljaju nesmetano. Količine koje se dnevno uberu odmah se i izvezu, a nikakav zastoj ne postoji, jer imamo standardno dobru kvalitetu krastavaca", kazao je za Klix.ba tajnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.

Kada je riječ o otkupnoj cijeni, ona je ostala ista kao i prošle godine te otkupljivači za prvu klasu kornišona izdvajaju 1,20 KM, druga se kreće od 0,55 do 0,65 maraka, dok je za treću utvrđena cijena od 0,15 do 0,20 maraka po kilogramu.

"Što se tiče tehnologije uzgoja na špaliru i po sistemu kap po kap navodnjavanja te programa zaštite, naši proizvođači su uvježbani i educirani, tako da je najviše zastupljena prva klasa, dok treće skoro da i nema, odnosno zastupljena je u vrlo malim količinama", istakao je Selimović.

U proizvodnji kornišona na području BiH i dalje prednjači Tuzlanski kanton, a vodeća je općina Živinice u kojoj se godišnje proizvede više od dvije tisuće tona. Rezultat toga je i postojanje edukativnog centra u kojem je educirano više od 1.500 obitelji koje danas važe za najuspješnije proizvođače kornišona u BiH, gdje prinosi dostižu i do deset tona. Upravo na području ove općine već 17 godina djeluje kompanija Agrona koja se bavi organizacijom primarne proizvodnje te otkupom voća i povrća na području BiH. 

Na temelju otkupa kornišona ova tvrtka je suradnju u 2016. godini ostvarila s više od 2.220 kooperanata. Cilj je bio uspostaviti jednu od najvećih proizvodnji na regionalnoj razini, međutim zbog već spomenutih problema, umjesto širenja Agrona je zabilježila velike gubitke. Naime, prisiljeni su bili baciti oko  1300 tona kornišona, što predstavlja gubitak u financijskom smislu od 1,5 milijuna maraka.

Agrona je u sezoni 2017. sklopila ugovor sa oko 1.000 kooperanata iz Bosne i Hercegovine, a planiran je otkup 4.000 tona kornišona od poljoprivrednika. Kornišon će se preko kapaciteta Adriatic Group iz Beča pretežno izvoziti na tržište EU kao sirovina, dok će se oko 20 % sirovine koristiti za preradu u vlastitim kapacitetima bosanskohercegovačkih tvornica Voćar-promet i Natura food, članica Adriatic Group.
Inače, u prošloj godini BiH je od izvoza blizu 15.000 tona krastavaca ostvarila zaradu od skoro 14,5 milijuna maraka.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje