Tjedni komentar

Smanjujemo deficit, što je dobro, ali smo postali izvoznici banana, ananasa i datulja

Agrovijesti
Tropsko voće, ananas i banane Fotografija: Thinkstock
Izvoz poljoprivrede veći za oko 200 milijuna eura nažalost podebljava i provoz banana, agruma, datulja, ananasa, manioke, kokosovih oraha, čak i kitovih kostiju iz Hrvatske prema trećim zemljama, čime se potvrđuje ona stara uzrečica kako je statistika samo točna matematika netočnih podataka

Riba, kukuruz i čokolada kao izvozni top proizvodi, a svježa svinjetina, čokolada te kruh i peciva kao uvozni, posljednja je precizna statistika Hrvatske gospodarske komore (HGK) za prvih 10 mjeseci lanjske godine. Izvezli smo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 1,24 milijarde eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2014. rast od 19%, a uvezli za 2,1 milijardu eura ili 9% više, čime je generirana negativna vanjskotrgovinska bilanca smanjena za 2%, na 860 milijuna eura.

No zna li se da tu ljestvicu i dalje "krase" jabuke iz Južnoafričke Republike, Argentine, Kine, stolno grožđe iz Čilea, Brazila, dinje i lubenice iz Ekvadora, Gvatemale i Hondurasa, grah iz Mijanmara, Kirgistana, Uzbekistana, šparoge iz Egipta, Maroka, cikla iz Kameruna, lješnjaci iz Gruzije, slatka paprika iz Ugande, Jordana i Izraela, mrkve iz Makedonije, Italije, Slovenije, jagode i maline iz Tanzanije ili Meksika... - sve ono što smo uz pametnu poljoprivrednu strategiju svih ovih godina mogli sami dovoljno proizvoditi za vlastite potrebe ­- i više je nego jasno da su domaćem agraru potrebne strukturne promjene i dugoročno, pametno planiranje. Bez konačne raspodjele državne poljoprivredne zemlje, komasacije, navodnjavanja, boljeg korištenja fondova EU, revizije dosad dodijeljenog zemljišta, nižeg PDV-a na repromaterijal u proizvodnji, a i na konačni proizvod, sve teže je naime konkurirati na neumoljivom europskom pa i svjetskom tržištu. No dok se hvalimo statistikama u korist smanjenja poljoprivrednog deficita, koji je u odnosu na blagodati klime, zemlje, vode u Hrvatskoj i dalje ogroman, treba znati kako uvoz i dalje raste - za oko 200 milijuna eura u 10 mjeseci lanjske godine u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Izvoz veći za oko 200 milijuna eura nažalost podebljava i provoz banana, agruma, datulja, ananasa, manioke, kokosovih oraha, čak i kitovih kostiju iz Hrvatske prema trećim zemljama, čime se potvrđuje ona stara uzrečica kako je statistika samo točna matematika netočnih podataka.

Izvoz banana 2,3 milijuna eura

Banana smo primjerice izvezli za 2,3 milijuna eura, a orašastih plodova kojima je cijena u nas uz mizernu proizvodnju posljednjih godina otišla nebu pod oblake, za 1,3 milijuna eura. Datulja i ananasa smo izvezli za 600 tisuća eura, dok nam je s druge strane uvoz mrkve, repe i cikle lani skočio na 42%, na 5,5 milijuna eura, krastavaca za 93%, na 5 milijuna eura, kupusa i cvjetače za 74%, na 7,3 milijuna, salate i cikorije za 26% više ili za 6,6 milijuna eura, a rastao je i uvoz rajčice, krumpira, crvenog luka, češnjaka..., čime je uvoz ukupnog povrća u Hrvatsku u 10 mjeseci 2015. bio veći za 15 milijuna eura ili 18%. Uvezli smo ga naime za 97 milijuna eura ili 747 milijuna kuna, dok se s voćem čiji je uvoz rastao za 20 milijuna eura ili 16%, ta brojka penje na vrtoglavih 240 milijuna eura ili 1,85 milijardi kuna. Ispada da svaki Hrvat godišnje pojede 36,12 kilograma voća i 28,43 kilograma povrća iz uvoza.

Datulje

Samodostatni smo tek u mandarinama, pšenici, kukuruzu, dok posljednjih godina uvozimo čak i perad i jaja kojih je prije ulaska Hrvatske u EU bilo dovoljno za domaće potrebe. Uvoz mesa peradi u prvih je deset mjeseci 2015. skočio za 16%, na 44,8 milijuna eura, jaja 18%, na 11,5 milijuna eura, a uvoz svinjetine, našeg najdeficitarnijeg proizvoda, koji čini čak 6% našeg ukupnog poljoprivredno-prehrambenog uvoza, u prvih 10 mjeseci 2015. stagnira na 126 milijuna eura.

Porastao je i uvoz svježe ili rashlađene govedine, za čak 23%, a zamrznute 15% - na ukupno 50 mil. eura. Svježih goveđih trupova ili polovica najviše smo uvezli iz Nizozemske, Poljske, Njemačke, dok smo zamrznutu govedinu uvozili i iz Litve, Estonije, Irske, Velike Britanije... Barem je stao upitan uvoz iz Latinske Amerike, dok svježu janjetinu i ovčetinu najviše uvozimo iz Bugarske, Rumunjske i Makedonije, a smrznutu iz Novog Zelanda, Nizozemske i Italije. Iz statistike HGK-a da se iščitati i kako i zamrznuto meso kokoši čini veliku stavku u uvozu, čak 15 milijuna eura, dok smo životinjskih crijeva, mjehura i želudaca uvezli za više od 6 milijuna eura.

Uvoz fermentiranih mliječnih proizvoda porastao je 15%, sira 9%. Mlijeka i mliječnih proizvoda ukupno smo uvezli za 145,5 milijuna eura, od čega mlijeka i vrhnja za više od 50 milijuna, a sira i skute za 65 milijuna eura. Dominiraju, naravno, edamer, gauda, ementaler...  za oko 32 milijuna eura, no tu je i svježa mozzarella za 4,6 milijuna eura, svježi sir za 7 milijuna eura...

Zabrinjava uvoz kruha, peciva i kolača

Ni prirodnog meda, čini se, više nemamo dovoljno. Lani smo ga u 10 mjeseci uvezli za 2,1 milijun eura, čak 223% više nego u istom razdoblju godinu ranije. Znatna stavka u uvozu su i drveće, lukovice i cvijeće od oko 27,1 milijuna eura, koliko čine i proizvodi mlinske industrije, a kave, čaja i začina za 62 milijuna eura, što je primjerice rast od 17%. Proizvoda na bazi žitarica uvozimo pak za 167 milijuna eura, u čemu kruh, peciva i kolači čine 95 milijuna eura, što je godišnji rast od 11%, a padamo i na tjestenini koje smo uvezli za 20 milijuna eura.

Pokrivenost uvoza izvozom u 10 mjeseci 2015. bila je 59%, u čemu nam vanjskotrgovinsku bilancu najviše popravlja izvoz ribe, ljuskara, mekušaca za 123,4 milijuna eura, naspram uvoza od 78,8 milijuna eura. Svježe ribe izvezli smo 82,2 milijuna eura, što najviše treba zahvaliti uzgoju tune, a uvezli za 8,9 milijuna eura. Čokolade, koja je drugi proizvod u vanjskotrgovinskoj bilanci s inozemstvom, izvezli smo za 66,9 mil. eura, što je godišnji rast od 47%, a uvezli za 96,6 milijuna (16% više), dok smo izvoz žitarica, u kojima dominira kukuruz, lani povećali za 72%, na 117 milijuna eura. Uvoz je pao 4%, na 48,2 milijuna eura.

  • Avatar
    limun 15. Veljača 2016. u 14:57 Kad smo već "banana" država i izvoz je takav (u prolazu). Kad budemo izvozili mrkvu, rajčice, krumpir, luk, papriku i češnjak... bit će oporavak
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje