Turopoljska svinja postala hit u Europskoj uniji

Spremamo se za izgradnju pogona za preradu, a pozivamo investitore koji bi nam pomogli

Agrovijesti
Turopoljska svinja Fotografija: Lošinj Hotels&Villas Pogledajte galeriju
Na početku je bilo 13 uzgajivača, a sad smo već došli do njih 18. Broj tovljenika je skočio sa 60 na 200, a u tovu imamo i 150 uzgojnih krmača što samo govori da potencijali postoje i da se isplati proizvodnja ove svinje, a potom i proizvoda koji mogu postati izuzetno traženi i etablirani na tržištu, ističe Stanivuković. Vjerujemo da možemo značajno povećati proizvodnju i potaknuti male OPG-e da nam se priključe.

Šunka, salama, slanina, čvarci i mast od turopoljske svinje, jedne od najstarijih pasmina svinja u Europi postaju sve traženiji i priznatiji u Hrvatskoj, ali i u EU. Iako su ti proizvodi i do dvadeset posto skuplji od onih koji se rade od najčešće uzgajanih pasmina svinja, gurmani prepoznaju njihovu vrijednost, a potvrdilo je to i istraživanje tržišta napravljeno u sklopu projekta „Vrednovanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“ koji je sredstvima Europske unije pokrenula Europska komisija. Nedavno je rad Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje na očuvanju turopoljske svinje proglašen za jedan od četiri najbolja takva projekta u Europi. Ovo priznanje dobiveno je na međunarodnom skupu Pripremna akcija o genetskim resursima biljaka i životinja u poljoprivredi Europske unije koji je održan u francuskom Nantesu.

Turopoljske svinje

Ravnatelj Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje Ivor Stanivuković, kaže kako je to izuzetno važno priznanje te kako postoji sve veći interes malih proizvođača da im se priključe u ovom projektu, a i oni sami imaju svoje osnovno stado te se bave uzgojem turopoljske svinje.

„Na početku je bilo 13 uzgajivača, a sad smo već došli do njih 18. Broj tovljenika je skočio sa 60 na 200, a u tovu imamo i 150 uzgojnih krmača što samo govori da potencijali postoje i da se isplati proizvodnja ove svinje, a potom i proizvoda koji mogu postati izuzetno traženi i etablirani na tržištu, ističe Stanivuković. Vjerujemo da možemo značajno povećati proizvodnju i potaknuti male OPG-e da nam se priključe.

Izgradnja pogona

Turopoljske svinje

Stanivuković kaže kako je idući korak izgradnja pogona u kojem bi svojim uzgajivačima ponudili prijateljsku cijenu za preradu njihove sirovine u proizvode dodane vrijednosti.

„Grad Novska nam je našao jedna prostor koji bi se mogao prenamijeniti u pogon za preradu, a procjena je da bi u pogon trebalo investirati oko 200.000 eura. Na žalost, mi za sada nemamo zatvorenu financijsku konstrukciju za to, ali vjerujem da ćemo pronaći rješenje, naglašava Stanivuković. Na pitanje da li bi pristali da im pomogne neki investitor, koji bi možda mogao zajedno s njima uložiti u pogon, kaže kako je i to moguće rješenje.

„Bilo bi to jedan dobar primjeri tzv. socijalnog partnerstva. Mi smo javna ustanova, a želimo da naši proizvodi koji će biti brendirani i imati svoj logo, pakiranje i dr. budu prisutni u našim nacionalnim parkovima te da se prodaju u posebnim trgovinama, suvenirnicama te na ovaj način pokažemo da imamo nešto što drugi u Europi nemaju, ističe Stanivuković.

Na Međunarodnom skupu u Francuskoj predstavnik Europske Komisije je naglasio kako se od ovog hrvatskog projekta može mnogo naučiti. Htjeli smo da Lonjsko polje svoje znanje podijeli s agronomima iz drugih dijelova Europe, kazao je tada Marcin Zarycki iz Europske komisije.

„Mi u Hrvatskoj velike napore ulažemo kako bi potrošači upoznali proizvode od turopoljske svinje. Veseli nas činjenica da raste potražnja za tim proizvodima jer to uzgajivače potiče da nastave uzgajati tu jedinstvenu pasminu svinja, kaže Stanivuković.

Tijekom dvogodišnjeg rada na projektu javna ustanova Lonjsko polje s partnerima je napravilo pokusnu proizvodnju, istraživanje tržišta, financijsku analizu, marketinški plan, zaštitni znak te pakiranje proizvoda, a organiziran je i prodaj. Zahvaljujući svemu tome povećan je broj uzgajivača, a kako bi se idućih godina zadovoljio probuđen interes kupaca, sve prate povećanjem broja krmača i mladih svinja. Pritom promičemo i slobodan uzgoj, tj. držanje životinja u prirodi. Naime, turopoljska se svinja savršeno uklapa u ekosustav hrastovih šuma i poplavnih pašnjaka jer se hrani njihovim proizvodima. Budući da živi u slobodnom uzgoju, turopoljska svinja je prva životinja koja nakon poplava dolazi na ispašu“, ističe Stanivuković.

Skuplji, ali kvalitetniji proizvodi

Turopoljska svinja

Iako je riječ o nešto skupljim proizvodima od svinjetine, tržište je pokazalo cjenovnu spremnost za njih te prepoznavanje njihovih vrijednosti. Ekološki i tradicionalni uzgoj danas predstavlja važan segment na zahtjevnom tržištu koje sve više traži zdravu hranu i ekološki uzgoj koji se brine o dobrobiti životinja i štiti ih od izlaganja nepotrebnom stresu, naglašava Stanivuković.

Turopoljska svinja sporije dobiva na masi te ima veći udio masti od trenutačno najviše uzgajanih pasmina svinja. Te su pasmine, za razliku od turopoljske svinje, stvarane tako da daju što više mesa, no rast svijesti građana o nutricionističkoj vrijednosti svinjske masti ide na ruku proizvodima od turopoljske svinje. Uz motiviranje poljoprivrednika na uzgoj turopoljske svinje, za očuvanje hrvatskih izvornih pasmina, važna je i disperzija uzgoja kako bi životinje bile što zaštićenije u slučaju pojave bolesti, ističu u ovoj ustanovi.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje