Trendovi

Srbija bi mogla proizvoditi hranu za preko 50 milijuna ljudi

Agrovijesti
Mladi poljoprivrednik Fotografija: Thinkstock
Srbija bi prema procjenama poljoprivrednih stručnjaka mogla proizvoditi hranu za preko 50 milijuna stanovnika i izvoziti u vrijednosti od preko 10 milijardi eura godišnje, ali, nažalost, nedovoljno iskorištava svoje prirodne potencijale.

Pored neiskorištenosti prirodnih potencijala koji se ogledaju u više od pet milijuna hektara poljoprivredne površine, od kojih je preko 4,2 milijuna hektara obradivih površina, ili 0,47 hektaru po stanovniku, ne koriste se ni potencijali stručnog poljoprivrednog kadra.

Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) trenutno se nalazi 2.333 poljoprivredna inženjera i tehnologa sa sedmim stupnjem stručne spreme od kojih je 1.128 žena.

Među tim nezaposlenim stručnim kadrom najviše je poljoprivrednih inženjera za proizvodnju bilja (515), zatim diplomirani inženjeri poljoprivrede (482) i agroekonomisti i oni posao traže u prosjeku duže od tri godine.

Na evidenciji nezaposlenih NSZ-a je i 25 magistra poljoprivrede od kojih je polovica žena i oni su na birou duže od 3,5 godina, a na evidenciji je i pet doktora poljoprivrednih znanosti za proizvodnju bilja koji posao traže 19 mjeseci i pet doktora biotehničkih znanosti koji posao čekaju u prosjeku oko 16 mjeseci.

Sa šestim stupnjem stručne spreme, kako je rečeno u NSZ-u, na njihovoj evidenciji je i 1.565 poljoprivrednih inženjera i tehnologa, od kojih je 249 žena i oni u prosjeku posao traže oko pet godina.

U Ministarstvu poljoprivrede Tanjugu su kazali da u Srbiji postoji i funkcionira 35 poljoprivrednih savjetodavnih i stručnih službi (PSSS) od kojih je 23 u Centralnoj Srbiji, au AP Vojvodini 12 i u njima radi ukupno 266 licenciranih savjetodavaca od kojih 178 u Centralnoj Srbiji i 88 u Vojvodini .

U resornom ministarstvu su navelii da se broj savjetodavaca svake godine povećava za pet posto u skladu sa strateškim opredjeljenjem Ministarstva poljoprivrede kako bi do 2024. godine imali dovoljan broj savjetodavaca u odnosu na broj poljoprivrednika u Srbiji.

Zaposleni savjetodavci u poljoprivredi pri PSSS, kako naglašavaju u Ministarstvu poljoprivrede su osobe s visokom stručnom spremom i licencom za obavljanje savjetodavnih poslova.

"Svaki savjetodavac ima obvezu da se kontinuirano obučava i godišnje ostvari 30 do 40 dana edukacije koju dobiva od stručnjaka i profesora domaćih fakulteta, pri čemu im je to i uvjet za dobivanje, odnosno obnavljanje licence", objasnili su u Ministarstvu i dodali da su savjetodavci u obvezi i da dobivena znanja prenose poljoprivrednicima unutar individualnog i grupnog rada na teme i područja na koje su i oni u godini ranije dobili edukaciju.

Na taj načina povezan je lanac u transferu znanja, od kreatora, odnosno fakulteta i instituta, preko savjetodavaca, pa do krajnjih korisnika, odnosno poljoprivrednika.

Poljoprivredni stručnjaci su složni u ocjeni da je rad na terenu nakon završenog fakulteta osnovni uvjet da bi netko postao dobar u svom poslu.

Prema iskustvima zemlja iz okruženja, može se zaključiti da Srbija prema broju poljoprivrednih gospodarstava kao i prema veličini poljoprivrednog zemljišta, nema dovoljno poljoprivrednih savjetnika, odnosno da ih ima četiri do šest puta manje nego Hrvatska i osam do 12 puta manje nego Slovenija.

U Srbiji se poljoprivredni stručnjaci školuju na sveučilištima u Beogradu, Novom Sadu, Leskovcu, Čačku i u Zubinom Potoku.

Prema ranijim podacima, prosječni troškovi školovanja jednog visokoobrazovanog poljoprivrednog stručnjaka su oko 300.000 dolara, što znači da Srbija ne koristi 1,05 milijardi dolara kapitala uloženog u njihovo obrazovanje.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje